Naravno sada mora ići prvo do Dugava, zatim od Dugava do stanice Selska – Ozaljska te potom od nje doći do stanice Zagrebačka avenija.

Sada funkcionira sa direktnim linijama te sa jednim presjedanjem, uskoro ću složiti i sa 2, 3 te i više presjedanja iako zasada je maksimum koji se može iskoristiti – 3 (znači ne možete odabrati dvije stanice u Trambusu koje će imati više od 3 presjedanja). To sam imao u planu još u početku, ali ispalo je zahtjevnije nego što sam mislio, ali eto, malo – pomalo :) Da su sve dvosmjerne čitave ove filozofije nebi ni bilo, ali eto, zašto bi bilo jednostavno kada može biti (prilično) komplicirano.

Ljetovanje je završilo te sam krenuo nazad na posao u vezi moje aplikacije Trambus za javni prijevoz grada Zagreba (u budućnosti i šire) baziranoj na Android platformi. Izdano je nekoliko mini verzija te jedna veća (v1.1), evo što je donijela.

v1.1

• formatiran vozni red
• rezultati rute kao lista
• brže ažuriranje
• opcija za (ne) slanje koordinata
• privremeno onemogućeni POI
• aplikacija je povezana s web-sustavom
• podrška za Android 2.2 (Froyo)
• optimizacija i bugfixevi
• veličina smanjena za pola

Što u budućnosti planiram možete vidjeti na Trambus stranici. Do tad skinite Trambus, ocijenite te, komentirajte te prijavite ako nešto nije u redu.

Povodom male stanke sinule su mi na pamet neke nove ideje za pametne (smart) telefone tj. (konkretno) za Android operativni sustav. Neke ću možda realizirati, neke nikada neće ni zaživjeti ali volim kada mi se uvijek nešto “mota” po glavi :) Naravno o svemu ću redovno obavještavati ovdje na svom blogu.

Zanima me imate li vi kakve ideje za mobilne aplikacije? Što biste željeli vidjeti, a da ne postoji na Marketu, nije dovoljno dobro izvedeno ili nije ažurirano? Ideje možete ostaviti u komentarima ili poslati na moj e-mail.

Kako redovno stavljam obavijesti o napretku na Trambus stranici, evo moram se pohvaliti da sam pri završetku (back end) web-sučelja za Trambus aplikaciju. Za običnog korisnika (za sada) to neće predstavljati nikakvo novo iskustvo, no meni će omogućiti puno jednostavnije i bezbolnije ubacivanje stanica i linija u bazu podataka tj. Trambus aplikaciju. Uskoro ću objaviti verziju 1.1 koja će na početku umjesto lokalne baze povući već gotovu s interneta (koju ja mogu jednostavno mijenjati putem ovog web-sučelja) – što će značiti da će generiranje baze trajati ~1 sekundu za razliku od minute i nešto (kako je u trenutno dostupnoj verziji).

Ažuriranje će također trajati maksimalno nekoliko sekundi jer će sve kalkulakcije biti obavljene na serveru te će mobitel (aplikacija) samo preuzeti gotovu bazu, neće ništa morati računati i dodatno podešavati. Meni će to omogućiti veliku fleksibilnost, a korisnicima veću ažurnost. Sustav je prilično automatiziran, što znači da moram unositi i do tri četvrtine manje informacija o stanici/liniji dok računalo ispunjava sve ostalo ovisno o nekim drugim varijablama. Nakon ljetnih mjeseci bacit ću se na posao sa samom aplikacijom te front end sučeljem za korisnike koji će veliku većinu stvari moći obaviti i preko web-stranice, a ne samo preko Trambus aplikacije.

Očekujte stanku od oko mjesec dana zbog privatnih obveza, a onda nazad na posao.

svebee

[There is a video that cannot be displayed in this feed. Visit the blog entry to see the video.]

Potaknut listom blogera Senko odlučio sam napraviti veću/opširniju listu s nešto detaljnijim prikazom domaćih, hrvatskih aplikacija. Za svaku aplikaciju postavit ću po 5 ScreenShota, opis s marketa te vlastiti dojam (plus i minus strane). Aplikacije će biti sortirane abecednim redom te će biti lako dostupne putem ispod navedene liste. Zahvaljujem Senku za popis. *prvo ću istipkati cijeli popis, a zatim pisati detaljnije dojmove o svakoj aplikaciji

• Roaming Viewer
• Slušaj Radio!
• TVDroid
• Žabolomac

Roaming Viewer | Ivica Sindicic

All information about roaming like prices, operators, special features for Croatian’s VIPNet customers are inside this application. Absence of any internet traffic mean no unpleasant surprises when you back home. In Croatian only

Slušaj Radio! | Infinum

With Slušaj Radio! you can listen to Croatian radio stations over the internet. More than a hundred stations available, with additional features: Popular stations, Favorites, Shake phone for random station, Sleep mode, Wake up, Record stations, Traffic counters and 3G/Edge warnings, Sexy design! Available in Croatian only.

TVDroid | Mladen Sever

TvDroid je TV vodič koji podržava ~260 TV postaja (programi u Hrvatskoj i široj regiji, satelitski programi i kabelski). Hrvatska lokalizacija, podsjetnici, pregled trenutnih emisija, pregled po kanalu, pretraživanje. Koristite dugi pritisak na emisiju ili naziv kanala za dodatne opcije. TV guide, Croatian locale

Žabolomac | Cyberlabs Mobile

Žabolomac je računalna igra za djecu i odrasle koji žele na zabavan način poboljšavati vještine u području logičko-matematičke i prostorne inteligencije. Glavni lik u igri je žabac iz bajke koji kroz 30 nivoa i 3 područja treba savladati niz izazova kako bi došao do svoje princeze.

Mala napomena usput, i dalje ću raditi na Trambus aplikaciji, tako da oko toga nema dvojbe. Možda ne toliko intenzivno kao prije nekoliko tjedana (zbog VIPovog roka za prijave), no bit će redovno ažurirana.

Nakon dugo vremena (točnije više od 2 mjeseca) pišem novi post, a razlog tako dugoj stanci je upravo glavna tema ovog posta – aplikacija Trambus za Android mobilne (pametne) telefone/“smart-telefone”. Kada sam sredinom travnja (ako se dobro sjećam) vidio oglas za Android natječaj, isti me zainteresirao i malo sam “pročakao” po SDKu (Software Development Kit) i mogu reći da mi se dopalo i krenulo se u izradi nekakvog jednostavnog voznog reda za autobusne linije. Na kraju se taj “jednostavni vozni red” oduljio i kao rezultat je ispala dosta složena aplikacija (barem za mene, početnika tako reći) za proračun rute od-do bilo koje izabrane točke na karti/ručno upisane/automatski locirane putem GPSa nazvana Trambus - aludirajući naravno na tramvaj i autobus kao njezine glavne komponente (iako su u planu i linije za željeznički promet). Aplikacija je u potpunosti djelo mojih ruku i danas je prijavljena na VIP natječaj te postavljena na Android Market (možete je preuzeti tražeći “Trambus” ili jednostavno skenirajte QR-kod u naslovu Trambus stranice).

Aplikacija je daleko od savršenoga, ima tu još mnogo toga za poboljšati, doraditi i popraviti, ali uvijek je tako i uvijek će biti nešto novo za dodati/srediti. Za inicijalnu 1.0 verziju uvjeren sam da je aplikacija zaista dobro “ispala”. Ukoliko vam se sviđa ostavite komentar i/ili rating na Android Marketu, za sve ostale prijedloge otvoren sam na e-mail ili ovdje pod komentarima.

Sve ostale informacije potražite na Trambus stranici ili na linku iznad (klikni sliku).

Polazak je započeo autobusom ispred škole u utorak u 4 sata ujutro. Autobus je bio novi (ili je tako održavan) te na njega nema nikakvih primjedbi, dapače filmovi na dvama LCD ekranima su nam kratili putovanje do Beča i Češke. Prvo odredište je bio Beč te njegovo razgledavanje – Ring, Hofburg, Neoburg, Albertinaplaz, katedrala Sv. Stjepana, Graben… Bila je i prilika za nešto pojesti (ručati) te sam odabrao provjerenu klasiku – obližnji McDonald’s. Nakon ručka kratilo se vrijeme samostalnim razgledavanjem centra Beča, uglavnom mnogobrojnim trgovinama. Nakon Beča slijedio je polazak za Prag, Češka. U Prag se stiglo u ranim večernjim satima oko 19h gdje se prijavilo u hotel te odmah stiglo na večeru u hotelu Olšanka gdje smo i odsjeli. Hotel Olšanka se nalazi na vrlo dobroj lokaciji jer je praktički sve blizu – centar Flora (IMAX [konkretno cijena How to train a dragon? filma je iznosila 219 čeških kruna - oko 65 kuna], McDonald’s, trgovine obućom i odjećom, supermarket Albert, tramvajska i metro stanica i tako dalje) 200-injak metara pješke, tramvajska stanica je doslovce ispred hotela, dobra orijentacija ukoliko se izgubite je TV toranj koji je također blizu hotela, centar grada (tramvajem nekoliko minuta), pizzerija, pivnica…

Kada sam već spomenuo shopping centar napomenuo bih onda i najveći shopping centar u Pragu – Palladium centar koji broji više od 200 trgovina, kafića, restorana i sl. Sve informacije možete pronaći na njihovoj službenoj stranici – Palladium Praha. Zgodna stvarčica koju sam pronašao u njemu jest lasersko graviranje slike tj. 3D modela u kristal/staklo što je vrlo unikatan suvenir/poklon – više na 3D Photo Crystal.

Večera u Olšanki je bila razočaranje - suha i odstajala hrana, tvrd kruh i slično. Za piti samo voda, nikako ne preporučujem. Radije se „zaletite“ do centra Flora ili preko puta na pizzu jer od večere u Olašnki se nećete najesti (dapače, posjećivat ćete WC i više nego često) – evo i slike u prilog kakve ćete “boce” dobiti, i da, samo dvije, ne možete više.

Slijedilo je noćenje u sobama koje su neki prosjek. Čiste su ali se vidi da je dosta toga polomljeno npr. daljinski od ultra-malog televizora, ručice za otvaranje/zatvaranje prozora, radijator ne radi, negdje popucali zidovi, rupa na plahti i slično. Također prije samog ulaska u sobe trebalo je dati kauciju od 20 eura po osobi, u slučaju da se zatekne nešto polomljeno u sobama. Prema tome trebalo je prijaviti već nastalu štetu prije našeg prvog noćenja te je popis bio prilično dug. Hotel ima WiFi u prizemlju koji funkcionira sasvim u redu. U sobama wireless nije dostupan. Postoji mjenjačnica u prizemlju hotela tj. na recepciji, ali se ne preporuča zbog dosta slabog tečaja te dodatne naplate usluge (Commision Fee) od 50 kruna neovisno o iznosu kojeg mijenjate (ako baš hitno onda mijenjate s prijateljem tako da oboje platite 50 kruna mijenjanje a ne svaki). Preporuku mjenjačnice ću navesti u tekstu ispod.

Drugi dan slijedilo je razgledavanje grada – Vaclavski trg, općinski dom, Prašna brana, Karolinum, starogradski trg s Tynskom crkvom i znamenitim astronomskim satom, židovska četvrt s najstarijom europskom sinagogom – Staronovom sinagogom, Klementium, Karlov most sa spomenikom Sv. Ivana Nepomuka i tako dalje. Slijedilo je slobodno poslijepodne za vlastite programe. Moglo se otići praktički bilo gdje u gradu sa vrlo dobrim javnim prijevozom. Što se smatra „vrlo dobrim“ – tramvaji su također prosječni, ali točni na minutu, ima ih svakih nekoliko minuta te je javni prijevoz jeftin. Karta od 18 čeških kruna traje 20 minuta sa jednim od prijevoznih sredstava (metro, tramvaj, autobus) ili 5 metro stanica (ne računajući polaznu) što je oko 5 kuna. Skuplja karta od 26 čeških kruna (7,5 kn) traje 75 minuta za sva prijevozna sredstva (moguće presjedanje sa npr. metroa na tramvaj i slično). Postoji i dnevna karta za 100 čeških kruna – oko 30 kuna. Za više informacije posjetite Prague Public Transportation Tickets and Passes. Također svaka preporuka za službene stranice javnog prijevoza u Pragu gdje možete naći sve linije koje vas zanimaju, točnu cijenu, trajanje vožnje, polasci/dolasci i slično – sve vam piše. Popis tramvaja, autobusa, metroa u Pragu. Točna lokacija na karti gdje je polazak vožnje, ruta te dolazak – sve u detalje (stanice možete kopirati s prethodnog linka ukoliko nemate “posebne” znakove na tipkovnici) možete naći na stranici – Karta metroa, autobusa, tramvaja u Pragu.

Karte je moguće kupiti na kioscima ili na svim metro stanicama i ponekim tramvajskim stanicama (aparati). Na metro stanicama ih možete kupiti na aparatima (potrebne kovanice) ili direktno kod služebnika (mogućnost plaćanja papirnatim novcem). Preporučuje se kupnja i korištenje karata zbog toga što su izrazito jeftine, a kazne za prekršaj (vožnja bez karte/bez poništene karte) su dosta velike (500 kn na više), tako da neka vam nebude problem kupiti i ponitštiti kartu. Kada sam spomenuo već kovanice, Češka ima i kovanice od 50 kruna tako da ukoliko kupujete nešto jeftino te dajete novčanicu od npr. 200 kruna a dobijete nazad samo kovanice nemojte misliti da se radi o prijevari (kao što sam ja mislio) već samo za svaki slučaj prebrojite izvraćeno. Naravno nemojte misliti da se ne pokušava varati, dapače na sve načine, legalno i ilegalno. Prvi legalan način „varanja“ kojeg sam se sjetio (ili je to takva praksa, neznam) jest naplata usluge/posluživanja (u npr. pizzeriji u kojoj smo bili) 10% računa tako da pripazite na te stvari. Što se tiče mjenjačnica, ne nasjedajte na hrpu raznih mjenjačnica koje nude tečajeve veće od 25, 26 kruna za 1 euro jer će vas pošteno „oderati“. Prije svakog mijenjanja eura/bilo koje druge valute u češke krune pitajte zaposlenika/cu koliko ćete točno čeških kruna dobiti nazad. Iako opet postoje razne manipulacije (npr. Commision Fee je 0% što je naglašeno na reklami za mjenjačnicu, ali je nekakav njihov Service 10% što piše sitnim slovima na papiru u samoj mjenjačnici i slično). Preporuka za mjenjačnicu (koja se vanjskim izgledom ni po čemu ne ističe od ostalih) jest ona u Panskoj ulici, nedaleko od Musteka.

Tečaje je bio 25 kruna za 1 euro i zaista pred vama na kalkulatoru utipka količinu eura koje ste mu dali, pomnoži sa 25 te pokaže rezultat koji vam nakon toga isplati. Bez naknadnih davanja, usluga i slično. Neka vam ne bude problem (ukoliko vam je dalje) zaletiti se do nje jer ćete i više nego uštedjeti. Naprimjer tamo ćete dobiti za 10 eura 250 čeških kruna, dok ćete u ostalim dobiti tek oko 150 zbog raznih nadoplata koje vam nisu napomenute. Zapamtite, nakon što predate novac na drugu stranu stakla, nema više vraćanja.

Treći dan je bio rezerviran za izlet u Plzen (Pilsen), grad u zapadnoj Bohemiji tj. posjet pivovari Plzenski prazdroj (Pilsner Urquell) u kojoj smo se navodno trebali upoznati s tradicijiom i tehnologijom proizvodnje čuvenog češkog piva. Nakon dolaska u pivovaru slijedilo je predavanje na engleskom jeziku o tradiciji pivovare, povijesti pivovare i slično – ništa konkretno o trenutnoj proizvodnji piva. Išlo se u obilazak prastarih podruma gdje se nekada čuvalo pivo, radionicu u kojoj su izlošci starih drvenih bačava za pive i slično. Od proizvodnje piva se nije vidjelo ništa. Zašto? Zato što navodno je donesen neki novi zakon (ili pravilo) koji govori da posjetitelji mlađi od 18 godina (ili pak svi posjetiteji) ne smiju gledati proizvodnju piva ili ga degustirati tako da naša cijela grupa (iako je bilo pojedinaca starijih od 18 godina) je vidjela i gledala samo povijest pivovare što je bilo razočaranje. Od proizvodnje pive se nije vidjelo ništa tako da sugeriram slanje maila/kontaktiranje telefonom hoćete li vidjeti konkretnu proizvodnju linije piva ili ne (naravno ukoliko ste stariji od 18 godina). Što se tiče piva u češkim pivnicama, često znaju tražiti osobne kako bi utvrdili da ste stariji od 18 godina, ali postoji dosta načina kako se to elegantno zaobiđe (pustite mašti na volju…).

Nakon razočaravajućeg „razgleda“ pivovare predložen je zajednički izlazak u disco club. Izlazilo se u klub Karlovy Lazne za cijenu od 120 kruna po osobi koliko dođe karta u vremenu od 22:00 do 04:00h. U vremenu od 21:00 do 22:00h cijena je 70 kruna po osobi. To je disco club u starijoj zgradi odmah to Karlovog mosta sa 5 klubova. Kod ulaza nalazi se Music Cafe, prvi kat je rezerviran za Discothèque - muzika iz 70-ih, na drugom katu je Kaleidoskop za hitove 60-80ih, treći kat je Paradogs Club za ultimativni house, trance i techno te na kraju četvrti kat za Chill Out.

U samom discu cijene su neki prosjek za disco clubove, pušta se svakakva muzika (ponekada se organiziraju i hrvatske večeri, što je vrlo dobro za posjetitelje iz Hrvatske), zaštitari su samo na ulazu, ima ekipe (naravno većinom oko 20-ak godina) te vam se može preporučiti dobar provod. Preporuča se ispijanje točene češke pive koja je oko 40-ak kruna dok je ona iz boce preko 70 kruna. Što se tiče interijera i eksterijera ne očekujte ništa posebno, stara zgrada koja je samo malo „nadograđena“ iznutra sa reflektorima, DJ pultom, ogradama i šankom i pretvorena u disco club. Zidovi i ostatak je vrlo prljav u većini zgrade tako da ne očekujte previše. Klasična stara zgrada pretvorena u disco club. Do disco cluba možete doći (između ostalih) tramvajem broj 9 (ukoliko ste u hotelu Olšanka) te izaći na stanici Národní divadlo.

Četvrti dan organiziran je posjet u tvornicu i muzej Škoda automobila. Na početku se dolazilo u muzej gdje se dobije desna slušalica (koju kasnije možete uzeti sa sobom) te pojačalo koje nosite oko vrata a služi za slušanje vodiča tokom muzeja te tvornice zbog toga što je buka u tvornici prilično velika te inače vodiča ne bi ništa čuli. Takav dodatak je veliki plus. Vodič govori engleski jezik iako ne baš nešto pretjerano tečno/dobro ali može se reći „provlači“. Nakon muzeja koji je prilično bogat raznim modelima slijedi obilazak samo tri dvorane tvornice – prva gdje se izrađuju getribe, druga gdje se izrađuju motori te zadnja gdje se sklapa cijeli auto. Napredak od pivnice je što se dolazi na samu proizvodnju liniju u prva dva slučaja, ali opet dojam pogoršava zadnji pogled u trećoj dvorani gdje možete gledati proces samo sa jedne povišene postaje na sredini hale. Tijekom cijelog razgleda strogo je zabranjeno bilo kakvo fotografiranje. Iako, nemate nešto posebno za vidjeti, ljude kako stavljaju određene dijelove na aute jedan za drugim. Mene je više zanimala automatizacija tj. roboti – švasanje, farbanje i slično. Cijena ulaznice za muzej i tvornicu sa vodičem koji govori strani (engleski jezik) iznosi 190 čeških kruna.

Peti dan se nastavlja sa otkrivanjem ljepota grada u pratnji lokalnog vodiča (koji izvrsno govori hrvatski jezik): Hradčani, Mala strana s crkvom Sv. Nikole i Valdaštajnskim vrtom itd. Iskreno, meni se to i nije nešto previše dopalo, ništa posebno niti neočekivano, klasični dvorci, umjetnost, vrtovi i slično. Lijepo za pogledati, ali ništa više od toga. Jedino što mi se doplalo jest gotička katedrala svetog Vita koja je stvarno impresivna za vidjeti. Bila je predviđena i vožnja brodom Vltavom ali ništa od toga jer nije bilo dovoljno zainteresiranih, iako sam čuo od drugih razreda da im je to bilo jedno od najboljih iskustava u Pragu tako da eto, preporučujem.

Šesti dan se trebalo odjaviti iz hotela Olšanka do 10 sati ujutro. Izvršena je provjera soba i vraćena kaucija (na jednom katu je svakom gostu uzet dio kaucije zbog toga što je bio polomljen detektor dima u hodniku tog istog kata). Slijedi vožnja do Českog Krumlova, također ništa posebno (barem meni) te bih želio spomenuti samo da ne idete u restoran/pizzeriju na trgu imena Petr Vok jer je pizza nešto najgore što se može dobiti. Tijesto je “debelo” oko 1mm po cijeloj svojoj duljini i širini te dosta tvrdo, uglavnom, zaobilaziti u širokom luku što se tiče pizze.

Prag je dosta velik grad, ima se dosta toga za vidjeti koga zanima kultura, umjetnost i slično. Služite se javnim prijevozom i plaćajte (jeftine) karte, mijenjate samo u preporučenim (vidi gore) mjenjačnicama, pazite na svoje stvari u tramvajima i uživajte, svebee. Za ostale informacije ostavite komentar pa ću dodati (ne mogu se svega sjetiti odjednom, ovo je sve iz glave) odgovor na vaše pitanje.

Sva važnija pravila hrvatskog pravopisa na jednome mjestu – velika i mala slova, ije/je/e/i, ć/č i tako dalje. Nadam se da će nekome koristiti.

Veliko i malo slovo

1. Sve riječi imena ili naziva pišu se velikim slovom (osim veznika i prijedloga)
a) ime kontinenta
Europa, Azija, Afrika, Sjeverna Amerika, Južna Amerika
b) ime države
Republika Hrvatska, Republika Bosna i Hercegovina, Republika Svetog Marka
c) ime naseljena mjesta
Sveti Petar u Šumi, Staro Petrovo Selo, Slavonski Brod
d) imena, prezimena, nadimci
Antun Branko Šimić, Marin Držić Vidra

I) imena božanstava, svetaca, mitoloških bića te opće imenice koje zamjenjuju imena Boga, Isusa, Djevice Marije
Bog, Isus, Alah, Majka Božja Bistrička, Sveo Trojstvo: Otac, Sin i Duh Sveti
II) kad je atribut koji dolazi uz osobno ime toliko srastao s imenom da čini njegov nedjeljivi dio, piše se velikim slovom
Krešimir Četvrti, Karlo Veliki
III) imena naroda, stanovnika zemljopisnih područja, gradova, sela
Hrvati, Slavonci, Zadrani, Brdovčani
IV) riječi iz počasti
Vaša Svetosti, Vaša Uzoritosti, Vaša Ekselencijo

2. Velikim slovom piše se samo prva riječ višečlanog naziva (osim ako se u nazivu već nalazi vlastito ime) te jedina riječ
a) imena ulica, trgova, gradskih četvrti
Ulica neznane junakinje, Trg kralja Tomislava, Šestinski dol
b) imena zemljopisnih područja
Hrvatsko zagorje, Hrvatsko primorje
c) imena planina, dolina, vulkana, pustinja
Zagrebača gora, Logarska dolina, Etna, Libijska pustinja
d) imena otoka, poluotoka, zaljeva, jezera, voda, toplica
Dugi otok, Pelješac, Vransko jezero
e) imena nebeskih tijela
Veliki medvjed, Mali medvjed, Kumova slama
f) imena građevina i mostova
Kineski zid, Maslenički most
g) imena ustanova i poduzeća
Zagrebački velesajam, Hrvatski telekom, Filozofski fakultet
h) imena županija
Zagrebačka županija, Primorsko-goranska županija
i) imena društava, knjiga, časopisa, novina, zakona
Društvo hrvatskih planinara, Zločin i kazna, Meridijani
j) imena jasno određenih povijesnih događaja
Prvi svjetski rat, Seljačka buna
k) latinska imena biljaka i životinja
Viola odorata
l) imena vjerskih blagdana i državnih praznika
Svi sveti, Nova godina
m) zaštićena imena proizvoda
Ožujsko pivo, Jamnička kiselica
n) pridjevi na -ov, -ev, -in izvedeni od osobnih imena i imena naroda
Marijev, Markov, Hrvatov, Hrvatičin
nj) riječi iz počasti
Zahvaljujemo Vam (kad se obraćamo određenoj osobi)

3. Sve riječi (ili jedina riječ) imena ili naziva pišu se malim slovom
a) pridjevi na -čki, -ćki, -ški, -ski
zagrebački, gospićki, matoševski
b) titule i političke funkcije
inžinjer Marić, profesor Matić
c) pridjevi od imena blagdana
uskrsni, božićni, novogodišnji
d) ime nakon rednog broja
II. gimnazija
e) nazivi vjera i vjerski redovi
kršćanstvo, islam, franjevci
f) imena pasmina
bernardinac
g) nazivi književnih razdoblja te povijesnih događaja u općenitom smislu
reformacija, protureformacija, humanizam, renesansa

Glasovi Č/Ć

Č

- dolazi u oblicima i izvedenicama prema osnovnom k (jak – jači; junak – junačina) – iznimke od ovoga pravila riječi plješćem, pritišćem, liješće, stišćem, triješće, briješće
- dolazi u oblicima i izvedenicama prema osnovnom c (stric, striče; ptica, ptičji)
- dolazi u slovenskim, ruskim, slovačkim, češkim, bugarskim prezimenima (Župančič, Nikolajevič, Miletič)
- dolazi u sufiksima -ač, -ačica koji znače vršitelja radnje i predmet (kupač, kupačica, rovokopač)
-čad (momčad, paščad)
-čanin (Siščanin, Zagrepčanin)
-čica (cjevčica, klupčica, grančica)
-ičak (krajičak, grmičak)
-čina (momčina, herojčina)
-če (momče, mače, siroče)
-ič (vodič, gonič, ribič)
-ača (cvjetača, jabukovača)
- dolazi u riječima kojima postanak nije vidljiv (čist, večera, sendvič, ključ, Beč)

Ć

- dolazi u oblicima i izvedenicama prema osnovnom t (kretati – krećem; mladost – mladošću)
- dolazi u sufiksima
-ći (infinitiv i glagolski prilog sadašnj) – ići, radeći
-ić (mladić, autić, pužić)
-aći (spavaći, brijaći, jahaći)
-eći (srneći, jareći)
-oća (jasnoća, čistoća)
- dolazi u riječima kojima postanak nije vidljiv (ćud, sinoć, kći, kuća)

- mogu doći č ili ć u riječima
boleščurina, koščurina, maščurina, jednoč, nekoč, teklič, Medveščak, Peščenica
bolešćurina, košćurina, mašćurina, jednoć, nekoć, teklić, Medvešćak, Pešćenica

Glasovi DŽ/Đ

DŽ

- dolazi u riječima prema osnovnom č (učiti – udžbenik; svjedočiti – svjedodžba)
- dolazi u riječima stranoga podrijetla (džamija, džez, pidžama)
- dolazi u sufiksu -džija (ćevabdžija, buregdžija)

Đ

- dolazi prema osnovnom d (grad – građanin; mlad – mlađahan)
- dolazi u riječima kojima postanak nije vidljiv (đurđica, lađa, međa, riđ)

Promjena IJE/JE/E/I

1. Duljenje kratkoga sloga ili -je > -ije
a) u nesvršenim glagolima i glagolskim imenicama tvorenim od svršenih glagola koji imaju -je, osim ako svršeni glagol u osnovi nema riječ mjera, mjesto ili sjesti (dospijevati, dospijevanje, razumijevati, razumijevanje, odmjeravati, odmjeravanje)
b) u glagolima letjeti, leći, liti i njihovim složenicama te u glagolima sa -zreti prema osnovnom e, i dolazi ije (dolijetati, dolijetanje, dozrijevati, dozrijevanje)
c) u tvorbi imenica od glagola s predmetkom pre- u nekim imenicama dolazi pre-, u drugima prije- (prelaziti – prijelaz, prepisati – prijepis, prekriti – prekrivanje)

2. Kraćenje dugoga sloga ili -ije > -je
a) ispred naglašenog sloga uvijek dolazi kratki slog (ljepota, sljepoća)
b) u komparativu i supelativu pridjeva (ljepši – najljepši; bjelji – najbljelji)
c) u imenicama srednjeg roda koje proširuju osnovu (tijelo – tjelesa; dijete – djeteta)
d) u imenicama sa sufiksima -ara (mljekara), -ba (primjedba), -ić (djetlić), -čić (korjenčić), -ina (svjetlina), -telj (djelitelj)
e) u pridjevima na -an (zvjezdan), -ast (bjelkast), -it (rječit), -iv (rješiv), -ljiv (ljepljiv)

- ukoliko se korijenski slog krati, a ispred jer r, može ostati -je/-e, odnosno R + JE > RJE/RE, npr. brijeg > brjegovi – bregovi, crijep > crjepina – crepina
- iznimka – u proširenoj osnovi imenice vrijeme i njezinih složenica ostaje e (vrijeme – vremena – vremenu)

Pravopisni znakovi

- kazuju nam kako što treba razumjeti i čitati

Točka
- točka se stavlja iza nekih kratica (str. 23., inž. Marić, prof.)
- piše se iza rednog broja bez obzira na to piše li se on arapskom ili rimskom znamenkom (6. mjesec, VI. mjesec)
- iza rednog broja dolazi točka bez obzira na to što iza nje dolazi još neki pravopisni znak (str. 23., 26., 28.)

Zarez
- upotrebljava se da bi se desetina razlikovala od cijeloga broja (7,6)
- ako u velikim brojevima tisuće od stotina nisu odvojene bjelinama, odvajaju se točkom, a milijuni se od tisuća odvajaju zarezom (21,231.456)
- u novčanom poslovanju zarez pišemo da bismo kune odvojili od lipa (1234,56 – tisuću dvjesto trideset četiri kune i pdeset šest lipa)

Crtica
- kao pravopisni znak služi za označavanje stanke (veće od one koja je izražena zarezom)
- zamjenjuje prijedlog do (Radno vrijeme 9 – 17 sati)
- piše se kad se želi označiti udaljenost između svaju mjesta (Zagreb – Split)

Spojnica
- pravopisni znak kojim se spajaju riječi koje se ne pišu posve sastavljeni ili rastavljeno
- označava rastavljanje riječi na slogove i glasove (m-o-r-e; mo-re)
- piše se u svim polusloženicama (spomen-ploča)
- piše se između dvaju korelativnih priloga (danas-sutra, više-manje)
- piše se kod sklanjanja sastavljenjih kratica (djelatnik HŽ-a)
- piše se u polusloženicama kad je prvi dio slovo ili brojka (C- vitamini, 10-godišnjica)

Dvotočje
- znači omjer, piše se s bjelinama ispred i iza znaka, a čita se “prema” (1 : 1)

Izostavnik ili apostrof
- piše se umjesto izostavljenog slova (Stan’ tamo!)

Rečenični znakovi

- zovu se i razgodci (razgoci) ili interpunkcija, a služe za rastavljanje teksta na rečenice

Točka
- stavlja se na kraju izjavne rečenice (Nisam to razumio.)
- ako naslov ili podnaslov pišemo u istom redu s tekstom, iza naslova i podnaslova stavlja se točka (Rečenični znakovi. Rečenični se znakovi zovu i razgodcima ili interpunkcijom.)
- pišemo je u bibliografskim jedinicama (Težak – Babić. Gramatika hrvatskoga jezika. Šk. Zagreb. 2002.)

Upitnik
- piše se na kraju upitnih rečenica (Idemo li na izlet?)
- označava znak šutnje u razgovoru ( – Idemo na izlet? – ?)
- stavljamo ga ukoliko sumnjamo u neki podatak ili dio rečenice koji smo citirali (“Upitnik nije (?) rečenični znak.”)
- ukoliko se pitanje postavlja jednim dijelom rečenice, pišemo upitnik, a rečenicu nastavljamo malim slovom (Bila sam jučer u gradu, a zašto baš jučer?, no nisam obavila ono što sam trebala.)

Uskličnik
- pišemo ga na kraju uskličnih rečenica (Odlično!)
- možemo ga pisati iza oslovljavanja na početku poslovnog ili privatnoga pisma (Dragi Marko!)
- može se pisati iza svake usklične riječi u rečenici, ali bez drugih znakova (riječi koje slijede iza uskličnika pišu se malim slovom); usklične dijelove rečenice možemo odvojiti i zarezima (Ivane, dođi ovamo!)
- naslove u pravilu pišemo bez uskličnika, osim kad usklik želimo posebno naglasiti ili kad je sastavni dio naslova (Bravo!)

Upitnik i uskličnik
- piše se u rečenicama koje istodobno označavaju ushit i pitanje (Vjerujem ti?!)
- pišemo u rečenicama u kojima želimo naglasiti usklični dio te naznačiti i upitni dio (Vjerujem ti!?)

Zarez
- stavlja se pri nabrajanju (Dolazim sutra, donosim lektiru, čekaj me.), naknadnom dodavanju (Mario, učenik našeg razreda, najbolji je u informatici.), suprotnosti (Došao sam, ali nisam donio CD.), isticanju (Došao sam, i to automobilom.), inverziji (Kad uredim stan, otići ću do prijateljice.)

Navodnici
- njima se označava upravni govor (“Navođenje”, objašnjenje.; “Navođenje!” objašnjenje.; Objašnjenje: “Navođenje.”)
- u navodnike se stavljaju riječi koje nisu književne (Dobio je “kulju”.)
- u navodnike se stavljaju i riječi koje upotrebljavamo u ironičnom i podrugljivom smislu (Stvarno je “dobar”.)

Crtica
- njome označavamo upravni govor (- Navođenje – objašnjenje.; – Navoenje? – objašnjenje.; – objašnjenje – navođenje.)

Polunavodnici
- njima označavamo citat unutar citata (npr. Rekao je: “Čitao sam ‘Gramatiku hrvatskoga jezika’.”)

Spojnica
- piše se unutar rečenice ili dijelova rečenice koji se ne izgovaraju kao cjelina, nego u dijelovima, uglavnom radi naglašavanja (Ni-sam ti do-ni-je-la.)

Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi

- riječi se mogu pisati:
a) sastavljeno
b) kao polusloženice, sa spojnicom
c) rastavljeno
- postoje neka osnovna pravila koja ćemo navesti i koja bi vrijedilo upamtiti
- najlakše ih je rasporediti prema vrstama riječi

1. Promjenjive vrste riječi

1. Imenice

a) sastavljeno pisanje
- autocesta, kinodvorana, kinoprojekcija, audiokaseta, fotoklub, fotoalbum, radiopostaja, radioveza, videozapis, videosnimka
– riječi auto, audio, foto, kino, video, radio pišu se sastavljeno s imenicama uz koje se nalaze
- Dugorešanin – naziv za stanovnika Duge Rese, Velikogoričanin – naziv za stanovnika Velike Gorice, Marijabistričanin – naziv za stanovnika Marije Bistrice
– ukoliko se naziv naseljenog mjesta piše rastavljeno, naziv stanovnika toga mjesto piše se sastavljeno
- dopodne/popodne
– imenice dopodne i popodne pišu se sastavljeno kad znače vrijeme do 12 sati (dopodne) i od 12 sati (popodne) do sumraka

b) pisanje sa spojnicom – polusloženice
- rak-rana, spomen-ploča, lovor-vijenac
– kao posluženice pišu se izrazi sastavljeni od dviju imenica koje imaju istu razinu značenja i koje zadržavaju svoj naglasak
- B-dur, c-mol, C-vitamin, a-deklinacija
– ukoliko uz imenicu dolazi slovo ili simbol, piše se kao polusloženica
- Ivana Brlić-Mažuranić, Ruža Pospiš-Baldani, Snježana Zbukvić-Ožbolt
– dvostruka ženska prezimena nastala združivanjem očeva i muževljeva prezimena ili obratno pišu se sa spojnicom

c) rastavljeno pisanje
- Ivanić Grad, Slavonski Brod, Duga Resa, Velika Gorica, Dugo Selo, Kraj Gornji
– dvočlana imena naseljenih mjesta pišu se rastavljeno
- Andrija Kačić Miočić, Ivan Marić Jurić, Dubravko Ljaljak Zavrtnik, Ivan Bjelivuk Zrinjan
– dvostruka muška prezimena pišu se rastavljeno
- general bojnik
– dvostruki časnički nazivi pišu se rastavljeno
- novinar pripravnik, kamen temeljac
– u imeničkim sintagmama u kojima svaka imenica ima svoje znaženje (prva ima šire, druga uže značenje)
- VIP usluga, SMS poruka
– ime s kraticom piše se rastavljeno
- drap odijelo, mini suknja
– ako je prvi dio izraza nesklonjiva tuđa riječ

2. Zamjenice

a) sastavljeno pisanje
- štogod, tkogod, kojigod | Gleda li tkogod u mene? | Ima li štogod novo?
– zamjenice složene s česticom god pišu se sastavljeno ako znače nešto neodređeno

b) rastavljeno pisanje
- što god, tko god, koji god | Tko god dođe, ponudi ga pićem.
– zamjenice složene s česticom god pišu se odvojeno ako se odnose na što određeno
- ni za što, ni u čemu, ni pred kim, ni u što
– neodređene zamjenice složene s ni ispred kojih dolazi prijedlog (za nikoga) pišu se tako da prijedlog dolazi izmeu ni i zamjenice (ni za koga)
- preda mnom, preda nj, sa mnom
– nenaglašeni zamjenički oblici pišu se odvojeno od prijedloga

3. Brojevi

a) sastavljeno pisanje
- jedanaest, petnaest, osamnaest, petnaesti, dvadeseti, dvadesetorica, petnaestorica
– neki se višeznamenkasti brojevi pišu kao jedna riječ (bilo da se radi o glavnim brojevima, rednim brojevima ili brojevnim imenicama)
- jedanput, dvaput, triput
– neki se brojevi složeni s riječju put pišu sastavljeno

b) pisanje sa spojnicom – polusloženice
- dva-tri, pet-šest, dvoje-troje
– ako brojevi označavaju približne ili neodređene brojevne vrijednosti, pišu se kao polusloženice

c) rastavljeno pisanje
- dvadeset tri, sedamnaest dva, pedeset prvi, dvadeset drugi
– višečlani glavni i redni brojevi koji nastaju slaganjem jednočlanih brojeva jednog do drugog pišu se rastavljeno
- drugi put, peti put, stoti put
– brojevi složeni s riječju put pišu se odvojeno ako svaka riječ čuva svoj naglasak

4. Pridjevi

a) sastavljeno pisanje
- neviđen, nepotpun, nevelik, netočan
– pridjevi složeni s predmetkom ne- pišu se sastavljeno
- mnogopoštovani, vrlomalen, malopoznat
– pridjevi složeni s prilogom koji ga pojačava, umanjuje ili pobliže oznažava, a da se priložni dio posebno ne ističe, pišu se sastavljeno
- ultraljubičast, hipermoderan, svestran, suodgovoran
– ukoliko se predmetak ne upotrebljava samostalno, piše se sastavljeno s pridjevom

b) pisanje sa spojnicom – polusloženice
- englesko-hrvatski
– pridjevi ravnopravni značenjem i odnosom pišu se kao polusloženice
- 20-postotni, 14-karatni
– pridjevi koji u prvom dijelu imaju brojku

c) rastavljeno pisanje
- mnogo poštovani, malo poznati, vrlo crven
– pridjevi složeni s prilogom koji pojačava, umanjuje ili pobliže označuje pridjev s tim da se priložni dio želi posebno istaknuti

5. Glagoli

a) sastavljeno pisanje
- nemam, nedostajem, nestajem, nisam
– malo je primjera u kojima se negacije piše sastavljeno s glagolom

b) pisanje sa spojnicom – polusloženice
- hoćeš-nećeš, rekla-kazala
– kao polusloženice pišu se izrazi nastali od dvaju glagola bliskih ili suprotnih značenja

c) rastavljeno pisanje
- ne mogu, ne dam, ne želim, ne moram, ne vjerujem, ne dolazi, ne razgovara, ne razmišlja
– u pravilu se negacija piše odvojeno od glagola

2. Nepromjenjive vrste riječi

1. Prilozi

a) sastavljeno pisanje
- kudgod, kamogod, gdjekod, kolikogod
– ako prilozi satavljeni s riječcom god imaju neodređeno značenje, pišu se sastavljeno
- dosad(a), otad(a), zasad(a), odonda
– prilozi sastavljeni od prijedloga pišu se sastavljeno
- gdjekad, katkad, nigdje, nekad
– prilozi tvoreni od dvaju priloga ili od priloga i predmetka pišu se sastavljeno

b) pisanje sa spojnicom – polusloženice
- brže-bolje, više-manje, kako-tako
– izrazi složeni od dvaju korelativnih priloga (obično sa suprotnim značenjem) pišu se sa spojnicom

c) rastavljeno pisanje
- Kad god zaželiš, nazovi me.
– prilozi s riječju god pišu se odvojeno uglavnom na početku zavisno složene rečenice
- do sada, od sada, do onda, za sada
– ovi se prilozi pišu odvojeno ukoliko se drugi dio želi istaknuti
- i te kako, i te koliko, tako reći, bolje reći
– izrazi koji se pišu rastavljeno

Od ostalih nepromjenjivih vrsta riječi valja napomenuti da se prijedlog može pisati sastavljeno i rastavljeno, npr. Pogledati koga u oči. ili Doći uoči ispitivanja. Što se čestica tiče, važno je napomenuti da se čestica li piše odvojeno od glagola, npr. Možeš li doći?, Hoćeš li mi pomoći?.

Pisanje riječi iz drugih jezika

1. Imena i prezimena
- strana vlastita imena u pravilu se pišu izvorno (onako kako se pišu u matičnom jeziku koji se služi latinicom), i to u nominativu, dok se u ostalim padežima sklanjaju kao hrvatska imena
- sklanjaju se imena i prezimena, ali ne i prijedlozi koji dolaze uz prezimena (N Leonardo da Vinci, G Leonarda da VIncija, D Lenardu da Vinciju..)

a) ženska imena i prezimena
- ženska vlastita imena u pravilu se sklanjaju kao i hrvatska (N Maria, G Marije, D Mariji…)
- ženska imena koja imaju nulti morfem ne sklanjaju se (npr. Meg, Carmen..)
- ako su dva imena povezana spojnicom, prvo ime se ne sklanja (N Maria-Helena, G Maria-Helene…)
- ako imena nisu povezana spojnicom, sklanjaju se oba imena (osim ako ne završavaju na nulti morfem) – N Maria Helena, G Marije Helene, D Mariji Heleni…
- u romanskih imena na -ca (izgovaramo -ka) treba u deklinaciji i posvojnom pridjevu pisati k (N Bianca, G Bianke, D Bianki…)
- imena koja potječu iz francuskoga jezika i koja završavaju na muklo -e mijenjaju se i tvore posvojni pridjev kao da u nominativu imaju na kraju -a (tj. muklo -e ne javlja se u promjeni) – N Jacqueline, G Jacqueline, D Jacquelini…

b) muška imena i prezimena
- ako strana muška imena završavaju na suglasnik (koji se može izgovarati, a i ne mora), na njh dolaze padežni nastavci – sklanjaju se i imena i prezimena (N James Dean, G Jamesa Deana, D Jamesu Deanu…)
- ukoliko strana imena ili prezimena završavaju na -e (koje se može izgovarati, a i ne mora), to -e ostaje u cijeloj deklinaciji (N Shakespeare, G Shakespearea, D Shakespeareu…)
- ako muška imena ili prezimena završavaju na -y, -ee koje čitamo kao -i, između osnove i nastavka umeće se -j (ako se -y i -ee čitaju kao -j, ne umeće se -j) – N Kennedy, G Kennedyja, D Kennedyju…
- ukoliko ime završava na naglašeno -o, to se -o zadržava u cijeloj deklinaciji, ukoliko -o nije naglašeno, ono se u deklinaciji gubi (N Hugo, G Hugoa, D Hogou… N Ariosto, G Ariosta, D Ariostu…)

c) zemljopisna imena (toponimi)
- za zemljopisna imena (države, gradove, oceane, mora) koristimo hrvatske nazive (Njemačka, Atlantski ocean, Sjeverno ledeno more)
- ukoliko koristim izvorni naziv, dekliniramo ga kao i hrvatske riječi (N New York, G New Yorka, D New Yorku…)
- ako toponimi završavaju na -a ili -e (koje se ne izgovara), mijenjaju se kao da su na -a (muklo -e nestaje) – N Cordoba, G Cordobe, D Cordobi…
- ako toponimi završavaju na -i, -o, -u mijenjaju se kao naša imena s tim završecima (s tim da se kod -i, -ia, umeće -j) – N Bilbao, G Bilbaa, D Bilbau…

2.Kratice
- kratice mogu biti: stalne (nastale su prema utvrđenim načelima) i prigodne (stvara ih sam pisac, ali tako da čitatelj bez kolebanja može uspostaviti punu riječ)
- stalne kratice mogu biti: obične (skraćeni dijelovi riječi ili sklupova riejči čitaju se kao da su te riječi napisane) i sastavljene (nastale spajanjem početnih slova ili skupine slova višečlanih naziva i imena i obično se čitaju kako su napisane)

1. Obične kratice
a) kratice s jednim slovom ili s više slova iza kojih se stavlja točka – kratice hrvatskih riječi (č. – čitaj, g. – gospodin i gospodina, gosp. – gospodin, god. – godina…)
- kratice nekih latinskih riječi i izraza koji se pišu malim slovom (o.c. – opus citatum – navedeno djelo, a.a. – ad acta (među spise)…)
- kratice nekih latinskih riječi i izraza koje se pišu velikim slovom (P.S. – post scriptum (poslije napisanoga)..)
- kratice s točkom na kraju, koje se pišu slovima od prvog samoglasnika, ne računajući samoglasnik na početku (i sl. – i slično, str. – stranica, sv. – svezak…)
- kratice s točkom na kraju, koje se pišu slovima do drugog samoglasnika u riječi (god. – godina, ing. – međunarodna kratica za inžinjera, inž. – hrvatska kratica za inženjera…)
- kratice s točkom na kraju, u kojima se piše samo prvo i posljednje slovo ili prvo slovo i kraj riječi (dr. – doktor, mr. – magistar..)
- ostale kratice od više slova s točkom na kraju (itd. – i tako dalje, npr. – na primjer, tzv. – takozvani…)

b) kratice koje se pišu bez točke (gđa – gospođa, gđica – gospođica, don – titula katoličkog svećenika, fra – fratar)

2. Sastavljene kratice
a) one koje su nastale od početnih slova svakoga člana izraza koji se krati – pišu se bez točke iza pojedinih slova i sva su slova velika (HAZU – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, HT – Hrvatski telekom…)

b) kratice koje imaju oblik promjenjivih riječi i njihovu sklonidbu, a kao vlastita imena pišu se velikim početnim slovima (npr. Nama, Hina…)