Polazak je započeo autobusom ispred škole u utorak u 4 sata ujutro. Autobus je bio novi (ili je tako održavan) te na njega nema nikakvih primjedbi, dapače filmovi na dvama LCD ekranima su nam kratili putovanje do Beča i Češke. Prvo odredište je bio Beč te njegovo razgledavanje – Ring, Hofburg, Neoburg, Albertinaplaz, katedrala Sv. Stjepana, Graben… Bila je i prilika za nešto pojesti (ručati) te sam odabrao provjerenu klasiku – obližnji McDonald’s. Nakon ručka kratilo se vrijeme samostalnim razgledavanjem centra Beča, uglavnom mnogobrojnim trgovinama. Nakon Beča slijedio je polazak za Prag, Češka. U Prag se stiglo u ranim večernjim satima oko 19h gdje se prijavilo u hotel te odmah stiglo na večeru u hotelu Olšanka gdje smo i odsjeli. Hotel Olšanka se nalazi na vrlo dobroj lokaciji jer je praktički sve blizu – centar Flora (IMAX [konkretno cijena How to train a dragon? filma je iznosila 219 čeških kruna - oko 65 kuna], McDonald’s, trgovine obućom i odjećom, supermarket Albert, tramvajska i metro stanica i tako dalje) 200-injak metara pješke, tramvajska stanica je doslovce ispred hotela, dobra orijentacija ukoliko se izgubite je TV toranj koji je također blizu hotela, centar grada (tramvajem nekoliko minuta), pizzerija, pivnica…

Kada sam već spomenuo shopping centar napomenuo bih onda i najveći shopping centar u Pragu – Palladium centar koji broji više od 200 trgovina, kafića, restorana i sl. Sve informacije možete pronaći na njihovoj službenoj stranici – Palladium Praha. Zgodna stvarčica koju sam pronašao u njemu jest lasersko graviranje slike tj. 3D modela u kristal/staklo što je vrlo unikatan suvenir/poklon – više na 3D Photo Crystal.

Večera u Olšanki je bila razočaranje - suha i odstajala hrana, tvrd kruh i slično. Za piti samo voda, nikako ne preporučujem. Radije se „zaletite“ do centra Flora ili preko puta na pizzu jer od večere u Olašnki se nećete najesti (dapače, posjećivat ćete WC i više nego često) – evo i slike u prilog kakve ćete “boce” dobiti, i da, samo dvije, ne možete više.

Slijedilo je noćenje u sobama koje su neki prosjek. Čiste su ali se vidi da je dosta toga polomljeno npr. daljinski od ultra-malog televizora, ručice za otvaranje/zatvaranje prozora, radijator ne radi, negdje popucali zidovi, rupa na plahti i slično. Također prije samog ulaska u sobe trebalo je dati kauciju od 20 eura po osobi, u slučaju da se zatekne nešto polomljeno u sobama. Prema tome trebalo je prijaviti već nastalu štetu prije našeg prvog noćenja te je popis bio prilično dug. Hotel ima WiFi u prizemlju koji funkcionira sasvim u redu. U sobama wireless nije dostupan. Postoji mjenjačnica u prizemlju hotela tj. na recepciji, ali se ne preporuča zbog dosta slabog tečaja te dodatne naplate usluge (Commision Fee) od 50 kruna neovisno o iznosu kojeg mijenjate (ako baš hitno onda mijenjate s prijateljem tako da oboje platite 50 kruna mijenjanje a ne svaki). Preporuku mjenjačnice ću navesti u tekstu ispod.

Drugi dan slijedilo je razgledavanje grada – Vaclavski trg, općinski dom, Prašna brana, Karolinum, starogradski trg s Tynskom crkvom i znamenitim astronomskim satom, židovska četvrt s najstarijom europskom sinagogom – Staronovom sinagogom, Klementium, Karlov most sa spomenikom Sv. Ivana Nepomuka i tako dalje. Slijedilo je slobodno poslijepodne za vlastite programe. Moglo se otići praktički bilo gdje u gradu sa vrlo dobrim javnim prijevozom. Što se smatra „vrlo dobrim“ – tramvaji su također prosječni, ali točni na minutu, ima ih svakih nekoliko minuta te je javni prijevoz jeftin. Karta od 18 čeških kruna traje 20 minuta sa jednim od prijevoznih sredstava (metro, tramvaj, autobus) ili 5 metro stanica (ne računajući polaznu) što je oko 5 kuna. Skuplja karta od 26 čeških kruna (7,5 kn) traje 75 minuta za sva prijevozna sredstva (moguće presjedanje sa npr. metroa na tramvaj i slično). Postoji i dnevna karta za 100 čeških kruna – oko 30 kuna. Za više informacije posjetite Prague Public Transportation Tickets and Passes. Također svaka preporuka za službene stranice javnog prijevoza u Pragu gdje možete naći sve linije koje vas zanimaju, točnu cijenu, trajanje vožnje, polasci/dolasci i slično – sve vam piše. Popis tramvaja, autobusa, metroa u Pragu. Točna lokacija na karti gdje je polazak vožnje, ruta te dolazak – sve u detalje (stanice možete kopirati s prethodnog linka ukoliko nemate “posebne” znakove na tipkovnici) možete naći na stranici – Karta metroa, autobusa, tramvaja u Pragu.

Karte je moguće kupiti na kioscima ili na svim metro stanicama i ponekim tramvajskim stanicama (aparati). Na metro stanicama ih možete kupiti na aparatima (potrebne kovanice) ili direktno kod služebnika (mogućnost plaćanja papirnatim novcem). Preporučuje se kupnja i korištenje karata zbog toga što su izrazito jeftine, a kazne za prekršaj (vožnja bez karte/bez poništene karte) su dosta velike (500 kn na više), tako da neka vam nebude problem kupiti i ponitštiti kartu. Kada sam spomenuo već kovanice, Češka ima i kovanice od 50 kruna tako da ukoliko kupujete nešto jeftino te dajete novčanicu od npr. 200 kruna a dobijete nazad samo kovanice nemojte misliti da se radi o prijevari (kao što sam ja mislio) već samo za svaki slučaj prebrojite izvraćeno. Naravno nemojte misliti da se ne pokušava varati, dapače na sve načine, legalno i ilegalno. Prvi legalan način „varanja“ kojeg sam se sjetio (ili je to takva praksa, neznam) jest naplata usluge/posluživanja (u npr. pizzeriji u kojoj smo bili) 10% računa tako da pripazite na te stvari. Što se tiče mjenjačnica, ne nasjedajte na hrpu raznih mjenjačnica koje nude tečajeve veće od 25, 26 kruna za 1 euro jer će vas pošteno „oderati“. Prije svakog mijenjanja eura/bilo koje druge valute u češke krune pitajte zaposlenika/cu koliko ćete točno čeških kruna dobiti nazad. Iako opet postoje razne manipulacije (npr. Commision Fee je 0% što je naglašeno na reklami za mjenjačnicu, ali je nekakav njihov Service 10% što piše sitnim slovima na papiru u samoj mjenjačnici i slično). Preporuka za mjenjačnicu (koja se vanjskim izgledom ni po čemu ne ističe od ostalih) jest ona u Panskoj ulici, nedaleko od Musteka.

Tečaje je bio 25 kruna za 1 euro i zaista pred vama na kalkulatoru utipka količinu eura koje ste mu dali, pomnoži sa 25 te pokaže rezultat koji vam nakon toga isplati. Bez naknadnih davanja, usluga i slično. Neka vam ne bude problem (ukoliko vam je dalje) zaletiti se do nje jer ćete i više nego uštedjeti. Naprimjer tamo ćete dobiti za 10 eura 250 čeških kruna, dok ćete u ostalim dobiti tek oko 150 zbog raznih nadoplata koje vam nisu napomenute. Zapamtite, nakon što predate novac na drugu stranu stakla, nema više vraćanja.

Treći dan je bio rezerviran za izlet u Plzen (Pilsen), grad u zapadnoj Bohemiji tj. posjet pivovari Plzenski prazdroj (Pilsner Urquell) u kojoj smo se navodno trebali upoznati s tradicijiom i tehnologijom proizvodnje čuvenog češkog piva. Nakon dolaska u pivovaru slijedilo je predavanje na engleskom jeziku o tradiciji pivovare, povijesti pivovare i slično – ništa konkretno o trenutnoj proizvodnji piva. Išlo se u obilazak prastarih podruma gdje se nekada čuvalo pivo, radionicu u kojoj su izlošci starih drvenih bačava za pive i slično. Od proizvodnje piva se nije vidjelo ništa. Zašto? Zato što navodno je donesen neki novi zakon (ili pravilo) koji govori da posjetitelji mlađi od 18 godina (ili pak svi posjetiteji) ne smiju gledati proizvodnju piva ili ga degustirati tako da naša cijela grupa (iako je bilo pojedinaca starijih od 18 godina) je vidjela i gledala samo povijest pivovare što je bilo razočaranje. Od proizvodnje pive se nije vidjelo ništa tako da sugeriram slanje maila/kontaktiranje telefonom hoćete li vidjeti konkretnu proizvodnju linije piva ili ne (naravno ukoliko ste stariji od 18 godina). Što se tiče piva u češkim pivnicama, često znaju tražiti osobne kako bi utvrdili da ste stariji od 18 godina, ali postoji dosta načina kako se to elegantno zaobiđe (pustite mašti na volju…).

Nakon razočaravajućeg „razgleda“ pivovare predložen je zajednički izlazak u disco club. Izlazilo se u klub Karlovy Lazne za cijenu od 120 kruna po osobi koliko dođe karta u vremenu od 22:00 do 04:00h. U vremenu od 21:00 do 22:00h cijena je 70 kruna po osobi. To je disco club u starijoj zgradi odmah to Karlovog mosta sa 5 klubova. Kod ulaza nalazi se Music Cafe, prvi kat je rezerviran za Discothèque - muzika iz 70-ih, na drugom katu je Kaleidoskop za hitove 60-80ih, treći kat je Paradogs Club za ultimativni house, trance i techno te na kraju četvrti kat za Chill Out.

U samom discu cijene su neki prosjek za disco clubove, pušta se svakakva muzika (ponekada se organiziraju i hrvatske večeri, što je vrlo dobro za posjetitelje iz Hrvatske), zaštitari su samo na ulazu, ima ekipe (naravno većinom oko 20-ak godina) te vam se može preporučiti dobar provod. Preporuča se ispijanje točene češke pive koja je oko 40-ak kruna dok je ona iz boce preko 70 kruna. Što se tiče interijera i eksterijera ne očekujte ništa posebno, stara zgrada koja je samo malo „nadograđena“ iznutra sa reflektorima, DJ pultom, ogradama i šankom i pretvorena u disco club. Zidovi i ostatak je vrlo prljav u većini zgrade tako da ne očekujte previše. Klasična stara zgrada pretvorena u disco club. Do disco cluba možete doći (između ostalih) tramvajem broj 9 (ukoliko ste u hotelu Olšanka) te izaći na stanici Národní divadlo.

Četvrti dan organiziran je posjet u tvornicu i muzej Škoda automobila. Na početku se dolazilo u muzej gdje se dobije desna slušalica (koju kasnije možete uzeti sa sobom) te pojačalo koje nosite oko vrata a služi za slušanje vodiča tokom muzeja te tvornice zbog toga što je buka u tvornici prilično velika te inače vodiča ne bi ništa čuli. Takav dodatak je veliki plus. Vodič govori engleski jezik iako ne baš nešto pretjerano tečno/dobro ali može se reći „provlači“. Nakon muzeja koji je prilično bogat raznim modelima slijedi obilazak samo tri dvorane tvornice – prva gdje se izrađuju getribe, druga gdje se izrađuju motori te zadnja gdje se sklapa cijeli auto. Napredak od pivnice je što se dolazi na samu proizvodnju liniju u prva dva slučaja, ali opet dojam pogoršava zadnji pogled u trećoj dvorani gdje možete gledati proces samo sa jedne povišene postaje na sredini hale. Tijekom cijelog razgleda strogo je zabranjeno bilo kakvo fotografiranje. Iako, nemate nešto posebno za vidjeti, ljude kako stavljaju određene dijelove na aute jedan za drugim. Mene je više zanimala automatizacija tj. roboti – švasanje, farbanje i slično. Cijena ulaznice za muzej i tvornicu sa vodičem koji govori strani (engleski jezik) iznosi 190 čeških kruna.

Peti dan se nastavlja sa otkrivanjem ljepota grada u pratnji lokalnog vodiča (koji izvrsno govori hrvatski jezik): Hradčani, Mala strana s crkvom Sv. Nikole i Valdaštajnskim vrtom itd. Iskreno, meni se to i nije nešto previše dopalo, ništa posebno niti neočekivano, klasični dvorci, umjetnost, vrtovi i slično. Lijepo za pogledati, ali ništa više od toga. Jedino što mi se doplalo jest gotička katedrala svetog Vita koja je stvarno impresivna za vidjeti. Bila je predviđena i vožnja brodom Vltavom ali ništa od toga jer nije bilo dovoljno zainteresiranih, iako sam čuo od drugih razreda da im je to bilo jedno od najboljih iskustava u Pragu tako da eto, preporučujem.

Šesti dan se trebalo odjaviti iz hotela Olšanka do 10 sati ujutro. Izvršena je provjera soba i vraćena kaucija (na jednom katu je svakom gostu uzet dio kaucije zbog toga što je bio polomljen detektor dima u hodniku tog istog kata). Slijedi vožnja do Českog Krumlova, također ništa posebno (barem meni) te bih želio spomenuti samo da ne idete u restoran/pizzeriju na trgu imena Petr Vok jer je pizza nešto najgore što se može dobiti. Tijesto je “debelo” oko 1mm po cijeloj svojoj duljini i širini te dosta tvrdo, uglavnom, zaobilaziti u širokom luku što se tiče pizze.

Prag je dosta velik grad, ima se dosta toga za vidjeti koga zanima kultura, umjetnost i slično. Služite se javnim prijevozom i plaćajte (jeftine) karte, mijenjate samo u preporučenim (vidi gore) mjenjačnicama, pazite na svoje stvari u tramvajima i uživajte, svebee. Za ostale informacije ostavite komentar pa ću dodati (ne mogu se svega sjetiti odjednom, ovo je sve iz glave) odgovor na vaše pitanje.

Sva važnija pravila hrvatskog pravopisa na jednome mjestu – velika i mala slova, ije/je/e/i, ć/č i tako dalje. Nadam se da će nekome koristiti.

Veliko i malo slovo

1. Sve riječi imena ili naziva pišu se velikim slovom (osim veznika i prijedloga)
a) ime kontinenta
Europa, Azija, Afrika, Sjeverna Amerika, Južna Amerika
b) ime države
Republika Hrvatska, Republika Bosna i Hercegovina, Republika Svetog Marka
c) ime naseljena mjesta
Sveti Petar u Šumi, Staro Petrovo Selo, Slavonski Brod
d) imena, prezimena, nadimci
Antun Branko Šimić, Marin Držić Vidra

I) imena božanstava, svetaca, mitoloških bića te opće imenice koje zamjenjuju imena Boga, Isusa, Djevice Marije
Bog, Isus, Alah, Majka Božja Bistrička, Sveo Trojstvo: Otac, Sin i Duh Sveti
II) kad je atribut koji dolazi uz osobno ime toliko srastao s imenom da čini njegov nedjeljivi dio, piše se velikim slovom
Krešimir Četvrti, Karlo Veliki
III) imena naroda, stanovnika zemljopisnih područja, gradova, sela
Hrvati, Slavonci, Zadrani, Brdovčani
IV) riječi iz počasti
Vaša Svetosti, Vaša Uzoritosti, Vaša Ekselencijo

2. Velikim slovom piše se samo prva riječ višečlanog naziva (osim ako se u nazivu već nalazi vlastito ime) te jedina riječ
a) imena ulica, trgova, gradskih četvrti
Ulica neznane junakinje, Trg kralja Tomislava, Šestinski dol
b) imena zemljopisnih područja
Hrvatsko zagorje, Hrvatsko primorje
c) imena planina, dolina, vulkana, pustinja
Zagrebača gora, Logarska dolina, Etna, Libijska pustinja
d) imena otoka, poluotoka, zaljeva, jezera, voda, toplica
Dugi otok, Pelješac, Vransko jezero
e) imena nebeskih tijela
Veliki medvjed, Mali medvjed, Kumova slama
f) imena građevina i mostova
Kineski zid, Maslenički most
g) imena ustanova i poduzeća
Zagrebački velesajam, Hrvatski telekom, Filozofski fakultet
h) imena županija
Zagrebačka županija, Primorsko-goranska županija
i) imena društava, knjiga, časopisa, novina, zakona
Društvo hrvatskih planinara, Zločin i kazna, Meridijani
j) imena jasno određenih povijesnih događaja
Prvi svjetski rat, Seljačka buna
k) latinska imena biljaka i životinja
Viola odorata
l) imena vjerskih blagdana i državnih praznika
Svi sveti, Nova godina
m) zaštićena imena proizvoda
Ožujsko pivo, Jamnička kiselica
n) pridjevi na -ov, -ev, -in izvedeni od osobnih imena i imena naroda
Marijev, Markov, Hrvatov, Hrvatičin
nj) riječi iz počasti
Zahvaljujemo Vam (kad se obraćamo određenoj osobi)

3. Sve riječi (ili jedina riječ) imena ili naziva pišu se malim slovom
a) pridjevi na -čki, -ćki, -ški, -ski
zagrebački, gospićki, matoševski
b) titule i političke funkcije
inžinjer Marić, profesor Matić
c) pridjevi od imena blagdana
uskrsni, božićni, novogodišnji
d) ime nakon rednog broja
II. gimnazija
e) nazivi vjera i vjerski redovi
kršćanstvo, islam, franjevci
f) imena pasmina
bernardinac
g) nazivi književnih razdoblja te povijesnih događaja u općenitom smislu
reformacija, protureformacija, humanizam, renesansa

Glasovi Č/Ć

Č

- dolazi u oblicima i izvedenicama prema osnovnom k (jak – jači; junak – junačina) – iznimke od ovoga pravila riječi plješćem, pritišćem, liješće, stišćem, triješće, briješće
- dolazi u oblicima i izvedenicama prema osnovnom c (stric, striče; ptica, ptičji)
- dolazi u slovenskim, ruskim, slovačkim, češkim, bugarskim prezimenima (Župančič, Nikolajevič, Miletič)
- dolazi u sufiksima -ač, -ačica koji znače vršitelja radnje i predmet (kupač, kupačica, rovokopač)
-čad (momčad, paščad)
-čanin (Siščanin, Zagrepčanin)
-čica (cjevčica, klupčica, grančica)
-ičak (krajičak, grmičak)
-čina (momčina, herojčina)
-če (momče, mače, siroče)
-ič (vodič, gonič, ribič)
-ača (cvjetača, jabukovača)
- dolazi u riječima kojima postanak nije vidljiv (čist, večera, sendvič, ključ, Beč)

Ć

- dolazi u oblicima i izvedenicama prema osnovnom t (kretati – krećem; mladost – mladošću)
- dolazi u sufiksima
-ći (infinitiv i glagolski prilog sadašnj) – ići, radeći
-ić (mladić, autić, pužić)
-aći (spavaći, brijaći, jahaći)
-eći (srneći, jareći)
-oća (jasnoća, čistoća)
- dolazi u riječima kojima postanak nije vidljiv (ćud, sinoć, kći, kuća)

- mogu doći č ili ć u riječima
boleščurina, koščurina, maščurina, jednoč, nekoč, teklič, Medveščak, Peščenica
bolešćurina, košćurina, mašćurina, jednoć, nekoć, teklić, Medvešćak, Pešćenica

Glasovi DŽ/Đ

DŽ

- dolazi u riječima prema osnovnom č (učiti – udžbenik; svjedočiti – svjedodžba)
- dolazi u riječima stranoga podrijetla (džamija, džez, pidžama)
- dolazi u sufiksu -džija (ćevabdžija, buregdžija)

Đ

- dolazi prema osnovnom d (grad – građanin; mlad – mlađahan)
- dolazi u riječima kojima postanak nije vidljiv (đurđica, lađa, međa, riđ)

Promjena IJE/JE/E/I

1. Duljenje kratkoga sloga ili -je > -ije
a) u nesvršenim glagolima i glagolskim imenicama tvorenim od svršenih glagola koji imaju -je, osim ako svršeni glagol u osnovi nema riječ mjera, mjesto ili sjesti (dospijevati, dospijevanje, razumijevati, razumijevanje, odmjeravati, odmjeravanje)
b) u glagolima letjeti, leći, liti i njihovim složenicama te u glagolima sa -zreti prema osnovnom e, i dolazi ije (dolijetati, dolijetanje, dozrijevati, dozrijevanje)
c) u tvorbi imenica od glagola s predmetkom pre- u nekim imenicama dolazi pre-, u drugima prije- (prelaziti – prijelaz, prepisati – prijepis, prekriti – prekrivanje)

2. Kraćenje dugoga sloga ili -ije > -je
a) ispred naglašenog sloga uvijek dolazi kratki slog (ljepota, sljepoća)
b) u komparativu i supelativu pridjeva (ljepši – najljepši; bjelji – najbljelji)
c) u imenicama srednjeg roda koje proširuju osnovu (tijelo – tjelesa; dijete – djeteta)
d) u imenicama sa sufiksima -ara (mljekara), -ba (primjedba), -ić (djetlić), -čić (korjenčić), -ina (svjetlina), -telj (djelitelj)
e) u pridjevima na -an (zvjezdan), -ast (bjelkast), -it (rječit), -iv (rješiv), -ljiv (ljepljiv)

- ukoliko se korijenski slog krati, a ispred jer r, može ostati -je/-e, odnosno R + JE > RJE/RE, npr. brijeg > brjegovi – bregovi, crijep > crjepina – crepina
- iznimka – u proširenoj osnovi imenice vrijeme i njezinih složenica ostaje e (vrijeme – vremena – vremenu)

Pravopisni znakovi

- kazuju nam kako što treba razumjeti i čitati

Točka
- točka se stavlja iza nekih kratica (str. 23., inž. Marić, prof.)
- piše se iza rednog broja bez obzira na to piše li se on arapskom ili rimskom znamenkom (6. mjesec, VI. mjesec)
- iza rednog broja dolazi točka bez obzira na to što iza nje dolazi još neki pravopisni znak (str. 23., 26., 28.)

Zarez
- upotrebljava se da bi se desetina razlikovala od cijeloga broja (7,6)
- ako u velikim brojevima tisuće od stotina nisu odvojene bjelinama, odvajaju se točkom, a milijuni se od tisuća odvajaju zarezom (21,231.456)
- u novčanom poslovanju zarez pišemo da bismo kune odvojili od lipa (1234,56 – tisuću dvjesto trideset četiri kune i pdeset šest lipa)

Crtica
- kao pravopisni znak služi za označavanje stanke (veće od one koja je izražena zarezom)
- zamjenjuje prijedlog do (Radno vrijeme 9 – 17 sati)
- piše se kad se želi označiti udaljenost između svaju mjesta (Zagreb – Split)

Spojnica
- pravopisni znak kojim se spajaju riječi koje se ne pišu posve sastavljeni ili rastavljeno
- označava rastavljanje riječi na slogove i glasove (m-o-r-e; mo-re)
- piše se u svim polusloženicama (spomen-ploča)
- piše se između dvaju korelativnih priloga (danas-sutra, više-manje)
- piše se kod sklanjanja sastavljenjih kratica (djelatnik HŽ-a)
- piše se u polusloženicama kad je prvi dio slovo ili brojka (C- vitamini, 10-godišnjica)

Dvotočje
- znači omjer, piše se s bjelinama ispred i iza znaka, a čita se “prema” (1 : 1)

Izostavnik ili apostrof
- piše se umjesto izostavljenog slova (Stan’ tamo!)

Rečenični znakovi

- zovu se i razgodci (razgoci) ili interpunkcija, a služe za rastavljanje teksta na rečenice

Točka
- stavlja se na kraju izjavne rečenice (Nisam to razumio.)
- ako naslov ili podnaslov pišemo u istom redu s tekstom, iza naslova i podnaslova stavlja se točka (Rečenični znakovi. Rečenični se znakovi zovu i razgodcima ili interpunkcijom.)
- pišemo je u bibliografskim jedinicama (Težak – Babić. Gramatika hrvatskoga jezika. Šk. Zagreb. 2002.)

Upitnik
- piše se na kraju upitnih rečenica (Idemo li na izlet?)
- označava znak šutnje u razgovoru ( – Idemo na izlet? – ?)
- stavljamo ga ukoliko sumnjamo u neki podatak ili dio rečenice koji smo citirali (“Upitnik nije (?) rečenični znak.”)
- ukoliko se pitanje postavlja jednim dijelom rečenice, pišemo upitnik, a rečenicu nastavljamo malim slovom (Bila sam jučer u gradu, a zašto baš jučer?, no nisam obavila ono što sam trebala.)

Uskličnik
- pišemo ga na kraju uskličnih rečenica (Odlično!)
- možemo ga pisati iza oslovljavanja na početku poslovnog ili privatnoga pisma (Dragi Marko!)
- može se pisati iza svake usklične riječi u rečenici, ali bez drugih znakova (riječi koje slijede iza uskličnika pišu se malim slovom); usklične dijelove rečenice možemo odvojiti i zarezima (Ivane, dođi ovamo!)
- naslove u pravilu pišemo bez uskličnika, osim kad usklik želimo posebno naglasiti ili kad je sastavni dio naslova (Bravo!)

Upitnik i uskličnik
- piše se u rečenicama koje istodobno označavaju ushit i pitanje (Vjerujem ti?!)
- pišemo u rečenicama u kojima želimo naglasiti usklični dio te naznačiti i upitni dio (Vjerujem ti!?)

Zarez
- stavlja se pri nabrajanju (Dolazim sutra, donosim lektiru, čekaj me.), naknadnom dodavanju (Mario, učenik našeg razreda, najbolji je u informatici.), suprotnosti (Došao sam, ali nisam donio CD.), isticanju (Došao sam, i to automobilom.), inverziji (Kad uredim stan, otići ću do prijateljice.)

Navodnici
- njima se označava upravni govor (“Navođenje”, objašnjenje.; “Navođenje!” objašnjenje.; Objašnjenje: “Navođenje.”)
- u navodnike se stavljaju riječi koje nisu književne (Dobio je “kulju”.)
- u navodnike se stavljaju i riječi koje upotrebljavamo u ironičnom i podrugljivom smislu (Stvarno je “dobar”.)

Crtica
- njome označavamo upravni govor (- Navođenje – objašnjenje.; – Navoenje? – objašnjenje.; – objašnjenje – navođenje.)

Polunavodnici
- njima označavamo citat unutar citata (npr. Rekao je: “Čitao sam ‘Gramatiku hrvatskoga jezika’.”)

Spojnica
- piše se unutar rečenice ili dijelova rečenice koji se ne izgovaraju kao cjelina, nego u dijelovima, uglavnom radi naglašavanja (Ni-sam ti do-ni-je-la.)

Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi

- riječi se mogu pisati:
a) sastavljeno
b) kao polusloženice, sa spojnicom
c) rastavljeno
- postoje neka osnovna pravila koja ćemo navesti i koja bi vrijedilo upamtiti
- najlakše ih je rasporediti prema vrstama riječi

1. Promjenjive vrste riječi

1. Imenice

a) sastavljeno pisanje
- autocesta, kinodvorana, kinoprojekcija, audiokaseta, fotoklub, fotoalbum, radiopostaja, radioveza, videozapis, videosnimka
– riječi auto, audio, foto, kino, video, radio pišu se sastavljeno s imenicama uz koje se nalaze
- Dugorešanin – naziv za stanovnika Duge Rese, Velikogoričanin – naziv za stanovnika Velike Gorice, Marijabistričanin – naziv za stanovnika Marije Bistrice
– ukoliko se naziv naseljenog mjesta piše rastavljeno, naziv stanovnika toga mjesto piše se sastavljeno
- dopodne/popodne
– imenice dopodne i popodne pišu se sastavljeno kad znače vrijeme do 12 sati (dopodne) i od 12 sati (popodne) do sumraka

b) pisanje sa spojnicom – polusloženice
- rak-rana, spomen-ploča, lovor-vijenac
– kao posluženice pišu se izrazi sastavljeni od dviju imenica koje imaju istu razinu značenja i koje zadržavaju svoj naglasak
- B-dur, c-mol, C-vitamin, a-deklinacija
– ukoliko uz imenicu dolazi slovo ili simbol, piše se kao polusloženica
- Ivana Brlić-Mažuranić, Ruža Pospiš-Baldani, Snježana Zbukvić-Ožbolt
– dvostruka ženska prezimena nastala združivanjem očeva i muževljeva prezimena ili obratno pišu se sa spojnicom

c) rastavljeno pisanje
- Ivanić Grad, Slavonski Brod, Duga Resa, Velika Gorica, Dugo Selo, Kraj Gornji
– dvočlana imena naseljenih mjesta pišu se rastavljeno
- Andrija Kačić Miočić, Ivan Marić Jurić, Dubravko Ljaljak Zavrtnik, Ivan Bjelivuk Zrinjan
– dvostruka muška prezimena pišu se rastavljeno
- general bojnik
– dvostruki časnički nazivi pišu se rastavljeno
- novinar pripravnik, kamen temeljac
– u imeničkim sintagmama u kojima svaka imenica ima svoje znaženje (prva ima šire, druga uže značenje)
- VIP usluga, SMS poruka
– ime s kraticom piše se rastavljeno
- drap odijelo, mini suknja
– ako je prvi dio izraza nesklonjiva tuđa riječ

2. Zamjenice

a) sastavljeno pisanje
- štogod, tkogod, kojigod | Gleda li tkogod u mene? | Ima li štogod novo?
– zamjenice složene s česticom god pišu se sastavljeno ako znače nešto neodređeno

b) rastavljeno pisanje
- što god, tko god, koji god | Tko god dođe, ponudi ga pićem.
– zamjenice složene s česticom god pišu se odvojeno ako se odnose na što određeno
- ni za što, ni u čemu, ni pred kim, ni u što
– neodređene zamjenice složene s ni ispred kojih dolazi prijedlog (za nikoga) pišu se tako da prijedlog dolazi izmeu ni i zamjenice (ni za koga)
- preda mnom, preda nj, sa mnom
– nenaglašeni zamjenički oblici pišu se odvojeno od prijedloga

3. Brojevi

a) sastavljeno pisanje
- jedanaest, petnaest, osamnaest, petnaesti, dvadeseti, dvadesetorica, petnaestorica
– neki se višeznamenkasti brojevi pišu kao jedna riječ (bilo da se radi o glavnim brojevima, rednim brojevima ili brojevnim imenicama)
- jedanput, dvaput, triput
– neki se brojevi složeni s riječju put pišu sastavljeno

b) pisanje sa spojnicom – polusloženice
- dva-tri, pet-šest, dvoje-troje
– ako brojevi označavaju približne ili neodređene brojevne vrijednosti, pišu se kao polusloženice

c) rastavljeno pisanje
- dvadeset tri, sedamnaest dva, pedeset prvi, dvadeset drugi
– višečlani glavni i redni brojevi koji nastaju slaganjem jednočlanih brojeva jednog do drugog pišu se rastavljeno
- drugi put, peti put, stoti put
– brojevi složeni s riječju put pišu se odvojeno ako svaka riječ čuva svoj naglasak

4. Pridjevi

a) sastavljeno pisanje
- neviđen, nepotpun, nevelik, netočan
– pridjevi složeni s predmetkom ne- pišu se sastavljeno
- mnogopoštovani, vrlomalen, malopoznat
– pridjevi složeni s prilogom koji ga pojačava, umanjuje ili pobliže oznažava, a da se priložni dio posebno ne ističe, pišu se sastavljeno
- ultraljubičast, hipermoderan, svestran, suodgovoran
– ukoliko se predmetak ne upotrebljava samostalno, piše se sastavljeno s pridjevom

b) pisanje sa spojnicom – polusloženice
- englesko-hrvatski
– pridjevi ravnopravni značenjem i odnosom pišu se kao polusloženice
- 20-postotni, 14-karatni
– pridjevi koji u prvom dijelu imaju brojku

c) rastavljeno pisanje
- mnogo poštovani, malo poznati, vrlo crven
– pridjevi složeni s prilogom koji pojačava, umanjuje ili pobliže označuje pridjev s tim da se priložni dio želi posebno istaknuti

5. Glagoli

a) sastavljeno pisanje
- nemam, nedostajem, nestajem, nisam
– malo je primjera u kojima se negacije piše sastavljeno s glagolom

b) pisanje sa spojnicom – polusloženice
- hoćeš-nećeš, rekla-kazala
– kao polusloženice pišu se izrazi nastali od dvaju glagola bliskih ili suprotnih značenja

c) rastavljeno pisanje
- ne mogu, ne dam, ne želim, ne moram, ne vjerujem, ne dolazi, ne razgovara, ne razmišlja
– u pravilu se negacija piše odvojeno od glagola

2. Nepromjenjive vrste riječi

1. Prilozi

a) sastavljeno pisanje
- kudgod, kamogod, gdjekod, kolikogod
– ako prilozi satavljeni s riječcom god imaju neodređeno značenje, pišu se sastavljeno
- dosad(a), otad(a), zasad(a), odonda
– prilozi sastavljeni od prijedloga pišu se sastavljeno
- gdjekad, katkad, nigdje, nekad
– prilozi tvoreni od dvaju priloga ili od priloga i predmetka pišu se sastavljeno

b) pisanje sa spojnicom – polusloženice
- brže-bolje, više-manje, kako-tako
– izrazi složeni od dvaju korelativnih priloga (obično sa suprotnim značenjem) pišu se sa spojnicom

c) rastavljeno pisanje
- Kad god zaželiš, nazovi me.
– prilozi s riječju god pišu se odvojeno uglavnom na početku zavisno složene rečenice
- do sada, od sada, do onda, za sada
– ovi se prilozi pišu odvojeno ukoliko se drugi dio želi istaknuti
- i te kako, i te koliko, tako reći, bolje reći
– izrazi koji se pišu rastavljeno

Od ostalih nepromjenjivih vrsta riječi valja napomenuti da se prijedlog može pisati sastavljeno i rastavljeno, npr. Pogledati koga u oči. ili Doći uoči ispitivanja. Što se čestica tiče, važno je napomenuti da se čestica li piše odvojeno od glagola, npr. Možeš li doći?, Hoćeš li mi pomoći?.

Pisanje riječi iz drugih jezika

1. Imena i prezimena
- strana vlastita imena u pravilu se pišu izvorno (onako kako se pišu u matičnom jeziku koji se služi latinicom), i to u nominativu, dok se u ostalim padežima sklanjaju kao hrvatska imena
- sklanjaju se imena i prezimena, ali ne i prijedlozi koji dolaze uz prezimena (N Leonardo da Vinci, G Leonarda da VIncija, D Lenardu da Vinciju..)

a) ženska imena i prezimena
- ženska vlastita imena u pravilu se sklanjaju kao i hrvatska (N Maria, G Marije, D Mariji…)
- ženska imena koja imaju nulti morfem ne sklanjaju se (npr. Meg, Carmen..)
- ako su dva imena povezana spojnicom, prvo ime se ne sklanja (N Maria-Helena, G Maria-Helene…)
- ako imena nisu povezana spojnicom, sklanjaju se oba imena (osim ako ne završavaju na nulti morfem) – N Maria Helena, G Marije Helene, D Mariji Heleni…
- u romanskih imena na -ca (izgovaramo -ka) treba u deklinaciji i posvojnom pridjevu pisati k (N Bianca, G Bianke, D Bianki…)
- imena koja potječu iz francuskoga jezika i koja završavaju na muklo -e mijenjaju se i tvore posvojni pridjev kao da u nominativu imaju na kraju -a (tj. muklo -e ne javlja se u promjeni) – N Jacqueline, G Jacqueline, D Jacquelini…

b) muška imena i prezimena
- ako strana muška imena završavaju na suglasnik (koji se može izgovarati, a i ne mora), na njh dolaze padežni nastavci – sklanjaju se i imena i prezimena (N James Dean, G Jamesa Deana, D Jamesu Deanu…)
- ukoliko strana imena ili prezimena završavaju na -e (koje se može izgovarati, a i ne mora), to -e ostaje u cijeloj deklinaciji (N Shakespeare, G Shakespearea, D Shakespeareu…)
- ako muška imena ili prezimena završavaju na -y, -ee koje čitamo kao -i, između osnove i nastavka umeće se -j (ako se -y i -ee čitaju kao -j, ne umeće se -j) – N Kennedy, G Kennedyja, D Kennedyju…
- ukoliko ime završava na naglašeno -o, to se -o zadržava u cijeloj deklinaciji, ukoliko -o nije naglašeno, ono se u deklinaciji gubi (N Hugo, G Hugoa, D Hogou… N Ariosto, G Ariosta, D Ariostu…)

c) zemljopisna imena (toponimi)
- za zemljopisna imena (države, gradove, oceane, mora) koristimo hrvatske nazive (Njemačka, Atlantski ocean, Sjeverno ledeno more)
- ukoliko koristim izvorni naziv, dekliniramo ga kao i hrvatske riječi (N New York, G New Yorka, D New Yorku…)
- ako toponimi završavaju na -a ili -e (koje se ne izgovara), mijenjaju se kao da su na -a (muklo -e nestaje) – N Cordoba, G Cordobe, D Cordobi…
- ako toponimi završavaju na -i, -o, -u mijenjaju se kao naša imena s tim završecima (s tim da se kod -i, -ia, umeće -j) – N Bilbao, G Bilbaa, D Bilbau…

2.Kratice
- kratice mogu biti: stalne (nastale su prema utvrđenim načelima) i prigodne (stvara ih sam pisac, ali tako da čitatelj bez kolebanja može uspostaviti punu riječ)
- stalne kratice mogu biti: obične (skraćeni dijelovi riječi ili sklupova riejči čitaju se kao da su te riječi napisane) i sastavljene (nastale spajanjem početnih slova ili skupine slova višečlanih naziva i imena i obično se čitaju kako su napisane)

1. Obične kratice
a) kratice s jednim slovom ili s više slova iza kojih se stavlja točka – kratice hrvatskih riječi (č. – čitaj, g. – gospodin i gospodina, gosp. – gospodin, god. – godina…)
- kratice nekih latinskih riječi i izraza koji se pišu malim slovom (o.c. – opus citatum – navedeno djelo, a.a. – ad acta (među spise)…)
- kratice nekih latinskih riječi i izraza koje se pišu velikim slovom (P.S. – post scriptum (poslije napisanoga)..)
- kratice s točkom na kraju, koje se pišu slovima od prvog samoglasnika, ne računajući samoglasnik na početku (i sl. – i slično, str. – stranica, sv. – svezak…)
- kratice s točkom na kraju, koje se pišu slovima do drugog samoglasnika u riječi (god. – godina, ing. – međunarodna kratica za inžinjera, inž. – hrvatska kratica za inženjera…)
- kratice s točkom na kraju, u kojima se piše samo prvo i posljednje slovo ili prvo slovo i kraj riječi (dr. – doktor, mr. – magistar..)
- ostale kratice od više slova s točkom na kraju (itd. – i tako dalje, npr. – na primjer, tzv. – takozvani…)

b) kratice koje se pišu bez točke (gđa – gospođa, gđica – gospođica, don – titula katoličkog svećenika, fra – fratar)

2. Sastavljene kratice
a) one koje su nastale od početnih slova svakoga člana izraza koji se krati – pišu se bez točke iza pojedinih slova i sva su slova velika (HAZU – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, HT – Hrvatski telekom…)

b) kratice koje imaju oblik promjenjivih riječi i njihovu sklonidbu, a kao vlastita imena pišu se velikim početnim slovima (npr. Nama, Hina…)

Na stranici će postojati popis obrađenih lektira, sve informacije vezane za državnu maturu te nešto novoga – popis srednjih škola u RH, ali ne na način da se samo kopira adresa, telefon i e-mail (kao neki katalog) već da sami korisnici šalju svoje dojmove o specifičnoj (točno određenoj) srednjoj školi. Na taj način se može puno bolje odrediti što u pojedinoj školi valja, ne valja, što popraviti i slično jer generaliziranje tipa “Gimnazije su jako teške srednje škole!” ne pomaže nikomu. Nadam se da će srednjoškolci vidjeti potencijal stranice i same zajednice stoga ih pozivam da se pridruže te pitaju pokoje pitanje, pošalju svoje dojmove, lektire, što god žele a da je u interesu ostalih srednjškolaca.

Eksperimentalna pločica sama po sebi nije ništa komplicirano, ali na njoj možete raditi doslovce čuda. Naravno, moguće je i povezivati više pločica u “jednu” ukoliko vam dimenzije jedne nisu dovoljne za vaš projekt. U ovom kratkom postu pokušat ću samo ukratko objasniti kako “radi” eksperimentalna pločica te kako “sklepati” digitalni komparator.

Glavna (valjda i jedina) stvar koju morate znati za eksperimentalnu pločicu je to da je sama pločica podijeljena na redove i stupce (*ja ću objašnjavati na primjeru pločice koja mi je dostupna, no isto pravilo se primjenjuje i za druge). Svaki stupac i redak na slici je mjesto istog (jednakog) potencijala (kao da je ispod tih pet rupica (za retke) provučen jedan mali ravan vodič). Evo kako zapravo ta pločica izgleda iznutra.

Npr. rupica A10 je na istom potencijalu kao i E10, F20 je na istom potencijalu kao i I20. Ali rupice A20 i A21 su na različitom potencijalu. Također, “kanal” razdvaja stupce tako da je točka E10 na različitom potencijalu od F10. Što to konkretno znači? Znači da ovako ne smijete spajati jer ste napravili kratki spoj!

Ovo je primjer dobrog spoja.

“Zatezači” na vrhu pločice služe za lakše spajanje pločice s nekim drugim pločicama ili izvorima električne energije. U njima postoji rupa u koju se može umetnuti žica te zategnuti - meni je poslužilo kao spoj baterije s pločicom.

Sada kada znate kako eksperimentalna pločica funkcionira možete spojiti običan otpornik i LED diodu (*ustaljeno je reći LED dioda, ali inače za tim nema potrebe jer je već u riječi LED rečeno dioda – Light-emitting diode) kako biste se uvjerili u ispravnost pločice/spoja/kontakata. U svom primjeru koristim obične 3x AAA baterije od 1,5V spojene serijski (ukupno daju ~5V), otpornik 2,2 kiloOhma te običnu crvenu LED diodu (za zaboravljive, – pol LED diode je onaj gdje je nožica kraća ili možete pogledati “unutar” diode te tamo gdje je veći komad metala – to je minus, na mojim slikama minus je na desnoj strani).

Digitalni komparator

Digitalni komparator (engl. magnitude comparator) uspoređuje iznose dvaju digitalna podataka. Najjednostavniji je digitalni komparator jednobitnih podataka – takav sklop ima A i B ulaz (0 ili 1) te tri izlaza (A>B, A=B, A

Kod korištenja digitalnog komparatora koristit ću integrirane sklopove (engl. integrated circuits – IC) koji će mi služiti kao logički sklopvi NE (7404), I (7408) te NILI (7402). Puni nazivi sklopova su SN74LS04N, HD74LS08P te SN74LS02N. Na slikama ću pojasniti kako to sklopovi “izgledaju iznutra” tj. koje pinove treba koristit za ulaz, a koje za izlaz logičkih vrata. Također, za kasnije potrebe sam označio logička vrata brojevima (prema svom načinu).

Za detaljnije upute za pojedine sklopove tražite preko Googlea kao “ime čipa datasheet” (npr. HD74LS08P datasheet) kako bi dobili svu potrebnu dokumentaciju (koja je izuzetno važna). Naravno, svaka logička vrata su sastavljena od nekoliko tranzistora, dioda, otpornika i sl. te je sve “sabijeno” u jedan integrirani sklop.

Kad sam već kod sklopova samo za jedna mala napomena za brzoplete – ovako se čip ni slučajno ne smije stavljati na eksperimentalnu pločicu jer su zapravo dva i dva pina kratko spojeni!

Stoga ćete morati malo “savinuti” nožice čipa prema unutra te ga postaviti na kanal kako bi odvojili sve pinove na posebne potencijale.

Prije samog spajanja određenog sklopa potrebno je napojiti sam sklop tj. spojiti + i -. Na koje pinove to točno dolazi, morat ćete zaviriti u dokumentaciju (najčešće se koristi gornji desni za +, a donji lijevi za -).

Sada ćemo započeti sa sastavljanjem sklopa. Najprije ću postaviti ulaz A na pin broj jedan (skroz gornji lijevi pin) sklopa 7404 (ulaz u invertor) koji će služiti kao logički sklop NE.

Prema shemi vidimo da prije nego što se A kanal invertira on također odlazi na logički sklop I (sklop 7408) i to na dvoje logičkih vrata (ja sam i označio kao 2 i 4 radi boljeg snalaženja).

Izlaz invertiranog A signala (logička vrata 1 prvog sklopa) odlazi na logička vrata 1 i 3.

Istom analogijom se spaja i B kanal.

Spojimo ostatak (logička vrata 1 i 2 na ulaz sklopa NILI 7402), izlaze na otpornike (ja sam koristio 2,2 kiloOhma) te LED diode.

Za kraj testiramo sam sklop te spajamo A i B kanal na + (A i B su logičke jedinice).

A i B kanal na - (A i B su logičke nule).

A kanal je na + (log. 1) a B kanal na - (log. 0).

B kanal je na - (log. 0) a A kanal na + (log. 1).

Mikroračunala i mikroupravljači – Pojednostavljeni prikaz mikroprocesora i faze izvođenja instrukcije (Google Docs)
Note: There is a file embedded within this post, please visit this post to download the file.

*za razred – ako neko pitanje nije odgovoreno kako treba (netočno/nepotpuno), slobodno sami ispravite… :)

Digitalna elektronika – uvodni pojmovi, brojevni sustavi i kodovi (Google Docs)
Note: There is a file embedded within this post, please visit this post to download the file.

Vrijeme izrade je ~5h, najviše vremena su naravno oduzele sinusoide i slični oblici.
*Ukoliko negdje uočite grešku molim bih da mi ju napomenete, iako ću još tijekom slijedećih dana sve provjeriti.

Elektronički sklopovi – Sklopovi s diodama (Google Docs)
Note: There is a file embedded within this post, please visit this post to download the file.

// 06.10.2009. // ispravljena greška u 6. zadatku (1000->2000), te nekoliko tipfelera
// 12.10.2009. // ispravljena jedna greška među ključnim pojmovima