Bloat(ware)
Tags: bloat, bloatware, office 10, office 2003, office 2007, windows vista
Što je bloat? Software bloat (govorimo o softveru) je naziv za sve češću pojavu (tendenciju) novih računalnih programa koji koriste puno više sistemskih resursa (glavne stavke su RAM te HDD zauzeće) nego što bi “trebali”. To se vrlo lako može vidjeti usporedbom nekoliko verzija određenog programa te vidjeti njihovo zauzeće RAM te HDD memorije. Što su verzije novije (navodno bolje/kvalitetnije) to program koristi više resursa.
Svatko će zaključiti da zadnjih par verzija nekog (bloatware) softvera nije donijela toliko poboljšanja koliko je (više) resursa zauzela.
Ukoliko se prisjetimo povijesti (ja samo iz knjiga) programeri su u počecima pisali vrlo čist i kvalitetan kod za (svoje) programe. Razlog su bili vrlo, vrlo ograničeni sistemski resursi – par kilobajta RAM memorije te svega par megabajta hard diska. Tada nije bilo mjesta nepotrebnom (nikad izvršenom – dead code) kodu, sve je moralo biti striktno točno napisano kako bi sistem/sustav to mogao “prožvakati” tj. kako bi program radio. Kako su prolazile godine – kapacitet RAM memorije, kapacitet hard diska te brzina procesora (broj tranzistora u istome) sve je više i više rastao. Softverska strana to nije mogla “pratiti” – u smislu da jednostavno nije bilo potrebno za tolikim kapacitetom, jer su programi mogli biti puno manji i radili bi bez problema. Kako je još vremena odmicalo, na scenu stupaju terabajtni diskovi, preko 4GB radne memorije, brzi procesori i sl. Softverska strana je to morala nekako “pratiti” jer jedno (hardver) bez drugoga (softver) ne može, u smislu da se neće kupovati 4GB RAM memorije i 500GB hard diska ukoliko sam softver to ne zahtijeva.
I u zadnje vrijeme je postalo normalno da obična igra (igrica) zauzima 2,3 pa čak i 4DVD-a. Čemu? 80% tog kapaciteta je neki film, scene i sl. – odnosno čisto zato da se “napuni” određeni kapacitet (kako bi se u budućnosti “stiglo” do Blu-Ray diskova), to naročito vrijedi za velike kompanije npr. Electronic Arts koji “štampa” igre kao na traci – svake godine. Male (kreativne) kompanije se ipak tu nešto malo više trude i nastoje optimizirati svoj kod, ali one tako i tako imaju vrlo mali udio u svemu tome.
Postalo je normalno (velikoj većini ljudi) da jedan mali običan programčić zauzima par stotina MB diska te da u radu “ždere” stotinjak MB RAM-a. Postalo je normalno da jedan Windows Vista operativni sustav minimalno traži 15GB diska (XP traži 1.5GB), a što je Vista unijela toliko novog i kreativnog da mora biti 10x veća? Neki ljudi to uzimaju zdravo za gotovo – RAM memorija je jeftina, gigabajti i terabajti nikad dostupniji, pa zašto ne? “Stari” Office 2003 koji je i više nego dovoljan 95% njegovih korisnika traži minimalno procesor 233MHz, 128MB RAM memorije te odprilike 400MB hard diska (ovisi o paketima). Novi Office 2007 Proffesional koji se presijava na sve moguće načine, koji je unio toliko kreativne “ribbone” te traži minimalno 500Mhz procesor, 256MB RAMa te 2GB hard diska. Što je novog donio Office 2007 da zahtijevi rastu za duplo? Pa uveo je “Office gumb” u gornjem lijevom dijelu prozora, Live Preview, nove dijagrame, novi format i sl. govoreći općenito. Ako pogledamo što je novoga u Wordu piše pod “What’s New”: Brojač riječi/slova/znakova u donjem toolbaru (u 2003 verziji dostupno pod Tools – Word Count…), galerija raznih tema za početne stranice, full-screen opcija, dodani novi automatski citati i tako dalje. Ima tu i nekoliko korisnih dodataka npr. bolja podrška za TeX, no nije li se to sve moglo naći u nekoj od zakrpi? Nije baš, jer naravno ništa od zarade. Baš me zanima što će “novoga” donijeti Microsoft Office 10 najavljen za 2010. godinu.
Jedan od pravih bloat programa su nove verzije Nero programa “za prženje” što je on u početku uistinu i bio. No sada je Nero (paket) također i: Media Player, Media Center, gadget za Windows Vistu, editiranje videa, konvertiranje videa, editiranje zvuka, osnovno editiranje slika, pregled slika, backup solucija i sl. Naravno najnovija verzija 9 zauzima 1.5GB diska, dok moja “Lite” verzija (koja ima također sve mouguće opcije za prženje i testiranje medija) zauzima ravno 38.8MB.
Sve više i više programa slijedi taj (loši) primjer, strpati sve živo unutra čisto tako da se korisniku ponudi veći izbor (naovodno). Ali, nisu li pojedinačna (također i besplatna) rješenja mnogo bolja i efikasnija?
Nemojte forsirati “nova” (reciklirana) rješenja ako vam stara rade kako treba, ako uistinu nema potrebe za novom verzijom jednostavno koristite staru – manje resursa i manje smeća. Jedini problem je taj što se stara rješenja, nažalost, ne presijavaju :)
Ovo bi te još moglo zanimati...
1 komentar to “Bloat(ware)”
Loading ...
najviše me nervira adobe..da bi instalirao photoshop uz njega moras instalirat još hrpu dodatak..a cs2 je bio tako jednostavan za instalaciju..ali nije imao opciju da označiš par layera i spojiš..tako da sam morao preći na cs3 pa na cs4..mada možda postoji opcija i u cs2 ali je nisam imao vremena tražiti..