PHP & MySQL vodič – osnove

Sadržaj

1. PHP – što je to?
2. Kako radi PHP?
3. Zašto koristiti PHP?
4. Instalacija – Windows (WAMP)
5. phpinfo()
6. Umetanje
7. Tekst – echo, print
8. Komentari, HTML kod unutar navodnika
9. Varijable (eng. variables)
10. Skupovi znakova (eng. strings)
11. Funkcije skupa (eng. string functions)
12. Brojevi
13. Decimalni brojevi
14. Arrays
15. Funkcije arraya
16. Booleans (istina/laž)

PHP – što je to?

Prije nego što krenemo učiti PHP, moramo znati što je to.
PHP (kratica od „PHP: Hypertext Preprocessor”)

• je skriptni jezik (ne treba se kompajlirati kao npr. programski jezik C/C++) koji se pokreće na serveru (server-side), ne na klijentovom računalu (kao npr. korisnikov internet preglednik – on je client-side), Javascript je također skriptni jezik ali je client-side što znači da se pokreće na korisnikovu računalu
• dizajniran da se koristi zajedno s HTML-om, može se ubacivati između njega te će PHP pravilno nazad vratiti HTML baš kao i obična .html datoteka, naravno na kraju svake datoteke će stajati .php tako da server zna da se radi o PHP datoteci te je tako i tretira (ako naiđe na HTML kod unutar te datoteke, pravilno će ga prikazati) – pojednostavljeno, ako imate .html daotetku u kojoj je HTML kod, preimenujete li datoteku u .php – ništa se neće promijeniti
• pruža puno više fleksibilnosti nego HTML sam, HTML stranice su po prirodi statične dok je PHP dinamičan – sadržaj stranice se može mijenjati npr. u interakciji s posjetiteljem ili podacima sadržanima u databazi
• kako bi naučili PHP morate prvo znati/poznavati HTML te se njime nećemo baviti u ovome vodiču, podrazumijevat će se da ga znate odprije iako i ako ga neznate potpuno, nećete se izgubiti u ovom vodiču
• PHP sintaksa je slična onoj u C, Java ili Perl-u, ako znate jedan od tih jezika odprije, lakše ćete se s naći u PHP-u, ako ne – ne brinite, ne trebati znati niti jedan programski jezik odprije kako bi savladali PHP. Također PHP je sličan ASP-u (Active Server Pages) koji je na neki način Microsoftova verzija PHP-a. Sve što morate znati tj. barem poznavati odprije jest naravno – HTML.

Kako radi PHP?

Kada utipkate URL u svoj web preglednik u pozadini se događa čitav proces prije nego što vam preglednik vrati nazad HTML rezultat (zajedno s izvršenim php-om).

1. Preglednik će poslati zahtjev serveru da pronađe našu željenu stranicu
2. Željena stranica će biti locirana na tvrdom disku (na serveru)
3. Pošto ima nastavak .php server će procesirati sav php kod na koji nailazi u toj datoteci
4. Tijekom procesiranja PHP će možda zatražiti da nešto izvuče van iz databaze, nešto ubaci u nju, osvježi neke podatke i sl.
5. Na kraju nakon što je sav php kod izvršen, nazad nam se šalje HTML rezultat (naravno nastavak je .php, ali mi taj procesirani php ne vidimo u Page Source-u stranice) kojeg vidimo u našem web pregledniku

Zašto koristiti PHP?

Mnogo je razloga zašto koristiti PHP umjesto drugih web-tehnologija.

• PHP je Open Source (otvoreni kod je dostupan svima na pregled, modificiranje i sl.) / besplatan softver
• cross-platform – funkcionira na Windows/Linux/MAC serverima bez imalo problema, te također korisnici ga mogu razvijati i koristiti u bilo kojem navedenom operativnom sustavu
• moćan, robustan i skalabilan – to što je besplatan ne znači da nije stabilan ili pouzdan – naprotiv
• PHP je odpočetka razvijan kao isključivo web-tehnologija – sve funkcije su namijenjene za web
• sjajna dokumentacija u mnogo jezika (http://php.net/docs.php)
• ogromna zajednica razvijetelja PHP-a te široka zajednica korisnika – 20 milijuna web-stranica temeljenih na PHP-u u skladu sa Apache serverima, 4. najpopularniji jezik iza Java, C i C++. Zajednica je već kreirala neke sjajne PHP aplikacije npr. WordPress, Joomla, Mambo, phpDB ili MediaWiki – to su sve besplatni alati koje možete skinuti kako bi si olakšali kreiranje vlastitih web-stranica. Kako ćete napredovati u PHP-u tako ćete se bolje snalaziti u gore navedenim aplikacijama te ih modificirati po svojim željama kako bi vama više odgovarale

Instalacija (Windows – WAMP)

Za pokretanje PHP-a u svom pregledniku kako bi ga mogli učiti na svoje računalo trebat ćete instalirati:

• web server – u našem slučaju Apache, instalirat ćete ga na Vaše lokalno računalo
• PHP – da web server može razumijeti .php datoteke te ih slati nazad u web preglednik
• databazu – kako bi mogli kreirati PHP aplikacije koje će se spajati na tu bazu
• text editor – kako bi mogli editirati .php datoteke – preporuka Dreamweaver/PHP Designer ili pak možete to isto u Notepadu/Wordpadu
• web preglednik – bilo koji preglednik (IE/Firefox/Opera/Safari) će raditi

Radit ćemo lokalno što znači da će te web server instalirati na svoje računalo, preglednik vjerojatno već imate te na vlastitom računalu i editirati .php datoteke.

Najlakša instalacija je već pomoću kreiranih paketa za određene operativne sustave – LAMP (Linux, Apache, MySQL, PHP), WAMP (Windows, Apache, MySQL, PHP) ili MAMP (Machintosh, Apache, MySQL, PHP). Najviše ljudi će koristiti Apache, MySQL i PHP neovisno o platformi – 75% web stranica nalazi se na Apache serverima, 20% na Microsoft serverima te 5% na ostalima.

Skinite WAMP sa službene stranice, te pokrenite instalaciju.

Na samom početku upozorit će vas da ne nadograđujete na novu verziju ako prije niste maknuli staru. Slobodno odaberite Yes.

Klik na Next.

Označiti I aceept the agreement. Klik na Next.

Odaberite lokaciju gdje će se WAMP instalirati, možete ostaviti kako je – c:\wamp. Klik na Next.

Po volji označite Create a Desktop icon te klik na Next.

Klik na Install.

Ako imate instaliran Firefox prepoznat će ga te će vas pitati želite li da ga podesi kao svoj defaultni preglednik – odaberite Yes.

Postavke e-maila i SMTP-a ostavite kako jesu. Klik na Next.

Ostavite označeno Launch WampServer 2 now i klik na Finish.

Instalacija je završena te sada na svojem računalu imate instaliran Apache web server, MySQL databazu te PHP – potrebno je još podesiti nekoliko postavki te tada možete krenuti učiti sam PHP.

USPUTNA NAPOMENA: Poslije instalacije ako kaže da Windows Firewall blokira WAMP – slobodno kliknite na Unblock.

U donjem desnom kutu nalazi se izbornik WAMP paketa. Start/Stop/Restart All Services se odnosi na Apache, MySQL te PHP te će ih pokrenuti, zaustaviti ili pak restartati (restart će biti potreban kada se mijenjaju konfiguracijske datoteke).

Kliknite na Start All Services te će se pokrenuti svi servisi.

To što vam je server Offline – ne brinite oko toga i nemojte ga stavljati Online. Postavke PHPa možete mijenjati putem konfiguracijske datoteke (C:\wamp\bin\php\php5.2.6\php.ini) ili jednostavnije i brže putem PHP – PHP Settings gdje ih možete (neke osnovne, naravno ne sve) jednostavno uključiti ili isključiti.

Među njima nalazi se i display_errors koja će dok pišete/učite PHP pokazivati greške te ćete iste lakše pronaći i eliminirati te također možemo uključiti/isključiti koje greške će pokazivati, a koje ne.

Zaputite se u konfiguracijsku datoteku (C:\wamp\bin\php\php5.2.6\php.ini) te je otvorite Notepadom ili klikom na WAMP – PHP – php.ini. Odscrollajte do naslova „Error handling and logging“.

Želimo da se prikazuju sve greške te ćemo to učiniti tako da komentiramo liniju error_reporting = E_ALL & ~E_NOTICE & ~E_STRICT staveći ispred znak ;. Zatim kopirajte liniju (bez početnog znaka ;) te zalijepite red ispod. Nakon toga u novom redu (koji nije komentiran) maknite sve iza E_ALL tako da vam ostane samo error_reporting = E_ALL.

Spremite datoteku te zatvorite. Zatim u WAMP menuu odaberite Restart all Services kako bi promjena bila važeća.

Slijedeća i posljednja stvar koju trebamo napraviti jest postaviti root lozinku za MySQL koja po defaultu ne postoji. Zaputite se WAMP – MySQL – MySQL Console.

Tražit će vas password koji ne postoji te zato samo pritisnite Enter.

Slijedeće utipkajte use mysql te pritisnite Enter – trebalo bi odgovoriti sa Database changed.

Slijedeće UPDATE user – pritisnite Enter. Zatim SET Password=PASSWORD(‘vaš_password’) te Enter (naravno vaš_password zamijenite sa svojime – bez šđžćč znakova).

U novom redu WHERE user=’root’; čime ćemo staru lozinku zamijeniti s novom, pritisnite Enter – ispisat će vam Query OK.

Posljednje što morate utipkati prije nego krenemo dalje jest FLUSH PRIVILEGES; – pritisnite Enter.

Na kraju quit i opet Enter. Ako ćete ponovno htjeti ući u konzolu, ako pritisnite Enter i ne upišete novu lozinku – izbacit će vam grešku i zatvoriti prozor jer smo postavili novu lozinku. Sada smo instalirali WAMP paket sa Apache, MySQL i PHP-om te konfigurirali potrebne postavke. Možemo krenuti sa samim PHP-om.

phpinfo()

Prije svega provjerite radi li WAMP server kako valja. To možete provjeriti tako što utipkate localhost u svoj preglednik (ja ću koristiti Firefox). Ako se prikaže bijela stranica, znači da WAMP server nije pokrenut tj. servisi nisu pokrenuti. Ako je sve ispravno trebali biste dobiti ovu stranicu

Vaši budući folderi i datoteke koje ćete kreirati nalaze sa na disku na slijedećoj lokaciji C:\wamp\www. Na toj lokaciji kreirajte zaseban folder (npr. php) koji će se na localhost-u prikazivati kao Your Projects. U njega ćete stavljati daljnje datoteke, podfoldere i sl.

Sada kada ste kreirali svoj radni prostor možemo početi raditi na vlastito kreiranim datotekama. Otvorite svoj tekst editor (ja ću koristiti Adobe Dreamweaver CS3) te spremite novu sada praznu datoteku pod imenom phpinfo.php u prethodno kreirani folder php na lokaciji C:\wamp\www tj. putanja datoteke će biti C:\wamp\www\php\phpinfo.php.

Napišite slijedeće

<?php phpinfo(); ?>

te spremite dokument (u daljnjem tekstu spremanje prije otvaranja u pregledniku će se podrazumijevati) pod imenom phpinfo.php u svoj radni folder (C:\wamp\www\php). Zatim phpinfo.php datoteku pokrenite u svom pregledniku (http://localhost/php/phpinfo.php). Trebali biste dobiti slijedeće

Prikazati će vam sve informacije o PHP-u (u našem slučaju verzija 5.2.6). Ta mala funkcija će vam pokazati sve informacije koje vas zanimaju, je li PHP uopće instaliran na Vaš sustav te koja je trenutna konfiguracija. Tu funkciju nikada ne smijete koristiti na javnom web-serveru (podaci koje će prikazati mogu uvelike narušiti sigurnost Vaših web stranica) nego samo onda kada lokalno pišete php kod, tada će vam biti vrlo korisna. Stvar koju želimo provjerti jest display_errors pa odscrollajte do sekcije PHP Core te pronađite liniju gdje piše display_errors – mora biti postavljena na ON (kao što smo ranije postavili u konfiguracijskoj datoteci). Ta opcija će nam omogućiti da vidimo greške koje dolaze nazad od strane servera ali samo lokalno, dok ćemo kod javnih servera htjeti to isključiti kako ne bi bile dostupne javnosti.

Umetanje

Pomoću funkcije dobili smo konfiguraciju PHP-a, ali od čega se zapravo sastoji ta funkcija? Sastoji se od 3 dijela. 1. i 3. dio su tagovi koji označavaju gdje počinju, a gdje završavaju php naredbe. Rekli smo da se php naredbe u .php datoteci mogu ubaciti između HTML-a i upravo na taj način, pomoću ovih dvaju tagova server zna gdje počinje, a gdje završavaju php naredbe. Što znači da prestane te nastavi sa klasičnim HTML kodom. Primjer kako to izgleda u praksi:

<head>
<title>Umetanje PHP-a između HTML-a</title>
</head>
<body>
 
Ovo je tekst napisan u HTML-u. <br />
Bla bla bla. Red ispod počinje php, te na kraju reda završava php.
 
<?php phpinfo(); ?>
 
Ovdje je opet HTML tekst tj. <strong>HTML</strong> naredbe.
 
</body>
</html>

Umjesto tagova postoji i skraćeni oblici

<? ?>
<?= ?>

Većinu puta će i oni raditi međutim tretiraju se kao loša praksa tj. naučite se koristiti standardne tagove . Postoje još i ASP stil tagova koji izgledaju ovako

<% %>
<%= %>

To se smatra vrlo lošom formom jer što je najbolje – niti ne radi uvijek, također treba u konfiguracijskoj datoteci dopustiti korištenje ovakve forme što znači da će raditi na jednom serveru dok na drugom – neće.

Razmak između ta 3 dijela označuje gdje jedna naredba završava, a druga počinje te nije ovisan o veličini razmaka (a.k.a. “bijeli prostor”) tj. možemo napisati

<?php phpinfo(); ?>

što je sasvim isto kao i

<?php 
    phpinfo(); 
?>

što nam omogućuje veću preglednost koda bez imalo razlike u izvršavanju tih naredbi.

Tekst – echo, print | tekst.php

Otvorite novu .php datoteku koja će izgledati ovako (obratite pozornost da postavite ime stranice između <title> tagova)

<html>
<head>
<title>Tekst</title>
</head>
<body>
 
</body>
</html>

Između php tagova upišite slijedeće

echo "Tekst u PHP-u";

tj. izgledat će ovako

<?php echo "Tekst u PHP-u"; ?>

To je osnovna struktura php tvrdnje – imamo što ćemo raditi, što je u našem slučaju echo koji ispisuje zadano (slična/ista naredba je i print), objekt te naredbe/funkcije što je “Tekst u PHP-u” te ; na kraju koji označavaju da je kraj jedne instrukcije (ako ih ne stavite, php će izbaciti grešku). Međutim ako imate jednu tvrdnju u jednom redu kao što je ovo

<?php echo "Tekst u PHP-u" ?>

php će znati da je kraj instrukcije i sve će proći kako treba, međutim steknite naviku stavljanja znaka ; (točka-zarez) na kraju svake tvrdnje.

Spremite datoteku pod nazivom tekst.php u svoj radni folder (C:\wamp\www\php) te je otvorite u svom pregledniku. Dobit ćete slijedeće

Ako zavirite u Page Source stranice (desni klik – View Page Source) vidjet ćete HTML kod, ali ne i PHP koji je „nestao“ tj. web server ga je izvršio i prikazao nam ga u obliku teksta tj. „Tekst u PHP-u“ u našem pregledniku.

Vratite se u svoju .php datoteku te na kraju postojeće linije dodajte HTML <br /> tag koji će nam “odvojiti” naredbe koje pišemo. Ispod postojećeg php koda dodajte slijedeće

<?php print "Tekst u PHP-u"; ?> <br />
<?php echo "Tekst" . " u PHP-u"; ?> <br />

Posljednja linija s točkom u sredini spaja u našem slučaju dvije riječi. Spremite I Otvorite U Pregledniku (u daljnjem tekstu ću koristiti kraticu SIOUP).

Vidjet ćete da print funkcija radi isto što i echo iako neki kažu da je sporija, ali svakako echo je najpopularnija.

Na kraju dodajte još jednu liniju koda te SIOUP.

<?php echo 5+8; ?> <br />

Vidjet ćete da je php izvršio jednostavnu računsku operaciju tj. zbrojio ta dva broja (ako zavirite u Page Source vidjet ćete samo 13, ne i 5+8).

Komentari, HTML kod unutar navodnika

Kako bi bili/postali dobar programer ne smijete zaboraviti jedan bitan dio svakog programskog jezika a to su – komentari. Oni nas upućuju što želimo napraviti, kojim redoslijedom te o čemu se zapravo radi. Također, ako netko drugi pregledava Vaš kod – da odmah zna što se htjeli s određenim dijelom koda. Postoji više načina kako to možemo napraviti u PHP-u:

Single-line comments – komentar u jednome redu

// ovo je komentar u jednome redu
# ili ovako

Multi-line comments – komentar u više redova

/* Ovo je komentar
koji ima više
redova */

Isprva ćete možda zaboravljati postaviti komentare, no međutim kada nakon par mjeseci krenete pregledavati svoj kod – nećete se snaći. Zato steknite tu naviku da komentirate svoj kod. NAPOMENA: pazite da multi-line komentari imaju samo jedan početak i samo jedan kraj, u tome će vam pomoći tekst editori koji kod obojaju u razne boje.

Također unutar php tagova možemo ubaciti HTML kod koji će se tako i ponašati. Uzmimo primjer koji smo imali

<?php echo "Tekst u PHP-u"; ?> <br />

to možemo napisati i kao

<?php echo "Tekst u PHP-u<br />"; ?>

te će se sav tekst unutar navodnika ponašati kao HTML kod.

Varijable (eng. variables) | varijable.php

U pisanju PHP-a postoji više tipova ili struktura koje možemo koristiti. Prve koje ćemo upoznati su – varijable. Ako ste već prije nešto programirali vrlo vjerojatno ste već upoznati s ovim terminom, ako niste – varijabla je simbolički prikaz neke vrijednosti. Bit će u praksi mnogo jasnije no ona se s vremenom može mijenjati tj. varirati.

U PHP-u varijable:

• počinju sa znakom $
• nastavljaju se sa slovom ili donjom crticom (_)
• mogu sadržavati slova, brojke, donje crtice ili povlake
• ne smiju sadržavati razmak jer će PHP misliti da je kraj imena varijable te će raditi nešto sasvim drugo
• su case-sensitive što znači da velika i mala slova su bitna i ove dvije varijable su posve različite: ovojevarijabla i ovojeVarijabla

Primjeri pisanja varijabla:

• $varijabla
• $Varijabla
• $mojaVarijabla
• $moja_varijabla
• $varijabla5
• $_varijabla – kasnije ćemo naučiti da php crticu na početku koristi kako bi definirao tip varijable, stoga je bolje ne koristiti za imena vlastitih varijabli
• $moja-varijabla – povlaka izgleda kao minus znak te će ubuduće kod kompleksnijeg koda zbunjivati
• $__varijabla – teško je iz prve reći koliko je crtica povučeno te se također teško snaći

Otvorite prošlu datoteku tekst.php, izbrišite sve između tagova, izmijenite Title u „Varijable“ te spremite (Save As…) kao varijable.php.

Napišite (uvijek ćete pisati između tagova) slijedeće

<?php 
    $var1 = 5; 
?>

$var1 jest ime varijable, a 5 njena vrijednost jer smo rekli da je varijabla simbolički prikaz neke vrijednosti.

Dodajte (uvijek ćete dodavati između php tagova u zadnji red) slijedeće

echo $var1;

Tako da dobijete slijedeće

<?php 
    $var1 = 5; 
    echo $var1;
?>

Što znači da će nam echo naredba ispisati vrijednost varijable $var1 – broj 5 (govorim broj jer varijable mogu biti puno više od samo brojeva). SIUOP.

Dodajte slijedeće:

$var2 = "Ovo je tekst";
echo $var2;

SIOUP i vidjet ćemo da je naredba echo ispisala vrijednost varijable $var2 koja je u ovom slučaju “Ovo je tekst”, ne i njezino ime.

Kako smo rekli varijable mogu varirati tj. njihove vrijednosti možemo izmijeniti pa dodajte ove dvije linije koda te SIOUP.

echo "<br />";
$var1 = 7;
echo $var1;

Očekivano varijabla se promijenila u 7 tj. njena vrijednost se promijenila iz 5 u 7 iz čega možemo zaključiti da varijable možemo mijenjati što nam omogućuje puno veću fleksibilnost pisanja koda, samim time i veću dinamičnost web stranica.

Skupovi znakova (eng. strings) | strings.php

Nakon što smo naučili što su varijable, krenimo na slijedeći tip/strukturu koju ćemo vrlo često koristiti, a to su – skupovi znakova (eng. strings). Zapravo, već smo ih koristili međutim nismo ih bili svjesni. U kodu

$var2 = "Ovo je tekst";
echo $var2;

slijedeći dio “Ovo je tekst” jest – skup znakova (brojevi, slova i sl.).

Otvorite prošlu datoteku varijable.php, izbrišite sve između php tagova, izmijenite Title u „Skupovi znakova“ te spremite (Save As…) kao skupznakova.php.

Kao što smo i prije imali vrlo jednostavnu verziju skupa znakova u obliku

echo "Ovo je tekst";

naučili smo da unutar tog skupa možemo staviti i običan HTML kod

echo "Ovo je tekst <br />";

Skup također možemo definirati i pomoću jednostrukih navodnika

echo 'Ovo je tekst';

te naposlijetku smo vidjeli da skupovi mogu biti dodijeljeni nekoj varijabli

$moja_varijabla = "Ovo je tekst";
echo $moja_varijabla;

Možemo imati i slijedeću verziju gdje spajamo postojeću varijablu sa nekim novim skupom

echo $moja_varijabla . " koji je vrlo jednostavan";

Stavimo dodatne <br /> tagove kako bi nam rezultat bio lijepo složen te bi kod trebao izgledati ovako

<?php
    echo "Ovo je tekst"; echo "<br />";
    echo "Ovo je tekst <br />";
    echo 'Ovo je tekst <br />';
    $moja_varijabla = "Ovo je tekst";
    echo $moja_varijabla;
    echo "<br />";
    echo $moja_varijabla . " koji je vrlo jednostavan";
?>

a rezultat očekivano ovako

To su primjeri koje smo već prije upoznali te isprobali, sada ćemo krenuti na neke nove i malo složenije. Dodajte slijedeće iza postojećih php tagova

<br /> <br />
<?php
?>

Između php tagova napišite slijedeće

echo "$moja_varijabla koji je vrlo jednostavan";

Uzeli smo već postojeću varijablu te je ubacili u novi skup te stvar funkcionira – koristi već postojeću definiranu varijablu te je “spaja” s ostatkom skupa. Ovakav načina koda će funkcionirati međutim bolja navika je kod pisati na slijedeći način (svakako između pojednih naredbi postavite <br /> tag – echo “<br />“;)

echo "{$moja_varijabla} koji je vrlo jednostavan (sa zagradama).";

tj. varijablu unutar skupa pisati u {zakrivljenim zagradama} tako da PHP točno zna što se odnosi na ime same varijable (iako zagrade se naravno neće prikazivati) jer ako tih zagrada ne bi bilo, u slijedećoj situaciji PHP bi ime varijable te sam sadržaj skupa postavio kao ime varijable (glasilo bi moja_varijablakoji) te kod ne bi bio “dobar” (varijabla bi bila “prazna” tj. nedefinirana)

echo "$moja_varijablakoji je vrlo jednostavan";

Međutim ako ime varijable stavimo u zakrivljene zagrade

echo "{$moja_varijabla}koji je vrlo jednostavan";

stvar će savršeno raditi te će definiranu varijablu i ostatak skupa spojiti bez problema i to bez razmaka među njima. Ako umjesto dvostrukih stavite jednostruke navodnike stvar neće raditi (neće napraviti “zamjenu” varijable njenom definicijom nego će jednostavno prikazati ime same varijable kao tekst) kao u slijedećem primjeru

echo '$moja_varijabla koji je vrlo jednostavan';

stoga imajte naviku stavljati dvostruke navodnike.

Funkcije skupa (eng. string functions) | string_functions.php

Sada kada smo naučili što su to skupovi, kako ih spojiti međusobno, kako ih prikazati u prgledniku i sl. tu je puno toga što još možemo raditi s njima. Za to će nam trebati funkcije skupa (eng. string functions).

Otvorite prošlu datoteku skupznakova.php, izbrišite sve između <body> tagova, izmijenite Title u „Funkcije skupa“ te spremite (Save As…) kao funkcijeskupa.php.

Napišite slijedeće:

<?php
    $prvi_skup = "Ovo je tekst";
    $drugi_skup = " koji je vrlo jednostavan.";
?>

Definirali smo prvi_skup koji je jednak “Ovo je tekst” te drugi_skup koji je jednak ” koji je vrlo jednostavan.” Prije smo naučili kako ih međusobno spojiti međutim postoji još jedan način spajanja tj. “ulančavanja”. Definirat ćemo treci_skup koji će biti jednak prvome

<?php
    $treci_skup = $prvi_skup;
?>

te nakon toga mu još pridodati drugi_skup (znak .= znači da će spojiti ta dva skupa te će naposlijetku rezultat biti jednak “spoju” ta dva skupa). Na kraju ćemo prikazati naš treci_skup. SIOUP.

$treci_skup .= $drugi_skup;
echo $treci_skup;

Ako želimo prikzati prvi i drugi skup oni će i dalje biti jednaki kao što su definirani na početku (“Ovo je tekst” i ” koji je vrlo jednostavan”), međutim treći skup će sadržavati novu vrijednost koja će biti kombinacija dviju. Nismo ništa radili/mijnjeli prvi ili drugi skup nego smo jednostavno ih upotrijebili kako bi kreirali naš treći skup. Funkcija funkcionira kao i naredba echo koju smo prije upotrebljavali, samo sada nećemo prikazivati (echo) naš skup nego ćemo na njega primijeniti drugu naredbu (konkretno u našem primjeru .=). Također postoji mnogo funkcija koje možemo koristiti (cijelu listu potražite na php.net), neke od njih su koje ćemo pokazati i na primjeru

<br />
Mala slova: <?php echo strtolower($treci_skup); ?><br />
Velika slova: <?php echo strtoupper($treci_skup); ?><br />
Prvi znak ce biti veliko slovo: <?php echo ucfirst($treci_skup); ?><br />
Veliko slovo svake rijeci: <?php echo ucwords($treci_skup); ?><br />

<br />
Duljina: <?php echo strlen($treci_skup); ?><br />
Trim: <?php echo $cetrvti_skup = $prvi_skup . trim($drugi_skup); ?><br />
Traži: <?php echo strstr($treci_skup, "tekst"); ?><br />
Zamijeni: <?php echo str_replace("vrlo", "jako", $treci_skup); ?><br />

<?php
    $var_1 = 8;
    $var_2 = 10;
?>

Jednostavna matematika: <?php echo ((3 + 4 + $var_1) * $var_2) / 3 - 5; ?><br/>

<br />
+=: <?php $var_2 += 4; echo $var_2; ?><br />

-=: <?php $var_2 -= 4; echo $var_2; ?><br />
*=: <?php $var_2 *= 5; echo $var_2; ?><br />
/=: <?php $var_2 /= 2; echo $var_2; ?><br />

<br />
Uvećanje: <?php $var_2++; echo $var_2; ?><br />
Umanjenje: <?php $var_2--; echo $var_2; ?><br />

<?php $var_1 = 8.32; ?>

<?php echo 4/3; ?>

<br />
Decimalni broj: <?php echo $myFloat = 8.32; ?><br />
Zaokruživanje: <?php echo round($myFloat, 1); ?><br />
Zaokruživanje na slijedeci cijeli broj: <?php echo ceil($myFloat); ?><br />
Zaokruživanje na prethodni cijeli broj: <?php echo floor($myFloat); ?><br />

<br />
Apsolutna vrijednost: <?php echo abs(0-100); ?><br />
Eksponent: <?php echo pow(3, 5); ?><br />
Korijen: <?php echo sqrt(100); ?><br />
Ostatak: <?php echo fmod(30, 7); ?><br />
Random (nasumice): <?php echo rand(); ?><br />
Random (min, max): <?php echo rand(50,100); ?><br />

<?php $array_1 = array(4,5,13,18,25,49); ?>

<?php echo $array_1[1]; ?>

<?php echo $array_1[0]; ?>

<br />
<?php $array_2 = array(8,"php","tekst","stranica", array("web", "auto", "kuca")); ?>

<?php echo $array_2[3]; ?>

<?php echo $array_2[4]; ?>

<?php echo $array_2[4][2]; ?>

<?php $array_2[3] = "web"; ?>
<?php echo $array_2[3]; ?>

<br />
<?php $array_3 = array("ime" => "Arnold", "prezime" => "Schwarzenegger"); ?>
<?php echo $array_3["ime"]; ?>

<?php echo $array_3["ime"] . " " . $array_3["prezime"]; ?>

<br />
<?php $array_3["ime"] = "Johnson"; ?>
<?php echo $array_3["ime"] . " " . $array_3["prezime"]; ?>

< br/>
<?php print_r($array_2); ?>

<pre><?php print_r($array_2); ?><pre>

<?php $array_1 = array(4,5,13,18,25,49); ?>

Izbroji: <?php echo count($array_1); ?><br />

Max: <?php echo max($array_1); ?><br />
Min: <?php echo min($array_1); ?><br />

<br />
Sortiranje: <?php sort($array_1); print_r($array_1); ?><br />
Obrnuto sortiranje: <?php rsort($array_1); print_r($array_1); ?><br />

<br />
Implode: <?php echo $string_1 = implode(" * ", $array_1); ?><br />

Explode: <?php print_r(explode(" * ", $string_1)) ; ?><br />

<br />
In array: <?php echo in_array(3, $array_1); ?><br />

In array: <?php echo in_array(49, $array_1); ?><br />

<?php
    $bool_1 = true;
?>

<?php
    $bool_1 = true;
    $bool_2 = false;    
?>

<?php
    $bool_1 = true;
    $bool_2 = false;
?>
Boolean "istina": <?php echo $bool_1; ?><br />
Boolean "laž":<?php echo $bool_2; ?><br />

<br />
<?php
    $var_1 = 8;
    $var_2 = "tekst";
?>
Varijabla 1 je definirana: <?php echo isset($var_1); ?><br />
Varijabla 2 je definirana: <?php echo isset($var_2); ?><br />
Varijabla 3 je definirana: <?php echo isset($var_3); ?><br />

<?php unset($var_1); ?><br />
Varijabla 1 je definirana: <?php echo isset($var_1); ?><br />
Varijabla 2 je definirana: <?php echo isset($var_2); ?><br />
Varijabla 3 je definirana: <?php echo isset($var_3); ?><br />

<br />
Varijabla 1 je prazna: <?php echo empty($var_1); ?><br />

<?php $var_4 = 0; ?>
<br />
Varijabla 4 je prazna: <?php echo empty($var_4); ?><br />

<?php $var_4 = "0"; ?>

<?php $var_4 = NULL; ?>